Rani simptomi raka debelog crijeva koje ne smijete ignorisati
16.05.2025. | 23:18Specijalista za bolesti organa za varenje upozorio je na manje poznati simptom koji može ukazivati na rak debelog crijeva.
Iako je bol u stomaku poznat kao jedan od simptoma bolesti, gastroenterolog dr Džozef Salhab istakao je jedan detalj na koji bi ljudi posebno trebalo da obrate pažnju.
Dr Salhab savjetuje da se ne ignoriše bol u stomaku koji je uvijek na istom mjestu, posebno ako je praćen novim napadima zatvora ili dijareje. Ako je bol toliko jak da vas budi tokom noći, svakako treba da posjetite ljekara, dodaje on.
“Ako se budite zbog bola jer je toliko jak, to nije nešto što bi trebalo da zanemarite”, upozorio je dr Salhab u video-snimku na Instagramu. Odgovarajući na video-zapis 28-godišnje žene kojoj je rak pogrešno dijagnostikovan kao sindrom iritabilnog creva, američki stručnjak je naveo i druge simptome na koje treba obratiti pažnju.
“Promjena izgleda stolice, naročito ako je veoma tanka, zatim krvarenje iz rektuma i neobjašnjiv gubitak težine, takođe su znaci koje ne smete zanemariti”, rekao je.
Broj slučajeva raka debelog crijeva kod mlađih od 50 godina porastao za čak 80%
Dodao je i da je bol koji ne prolazi uprkos promjeni ishrane ili nakon pražnjenja crijeva potencijalni znak upozorenja.
Krvarenje iz anusa ili krv u stolici može nastati kada rak izazove krvarenje u digestivnom traktu. Ostali simptomi raka debelog crijeva uključuju kvržicu u stomaku, nadutost i osjećaj umora ili nedostatak daha. Međutim, rak debelog crijeva u početku može da ne pokazuje nikakve simptome sve dok se ne proširi na druge dijelove tijela, kada ga je znatno teže liječiti.
Zabrinjavajuće je što broj dijagnostikovanih slučajeva raka debelog crijeva kod osoba mlađih od 50 godina bilježi porast od čak 80% u poslednjih 30 godina, pokazuju istraživanja. Suprotno tome, kod starijih starosnih grupa, koje su inače u većem riziku, broj slučajeva je ostao stabilan ili se čak smanjio u istom periodu.
Stručnjaci vjeruju da su za ovaj trend odgovorni brojni faktori: zagađenje životne sredine, gojaznost, pa čak i mikroplastika u vodi za piće.
Genetika takođe može igrati ulogu, ali najveći rizik predstavljaju ishrana bogata industrijski prerađenom hranom, solju i alkoholom, a siromašna vitaminima i mineralima.
