Puls preko 80 otkucaja: Kada je vreme za brigu i pregled?
17.11.2025. | 22:27Puls preko 80 otkucaja u minuti u mirovanju povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Puls nije samo broj otkucaja u minuti, on je signal koji tijelo šalje o svom trenutnom stanju, bilo da je u mirovanju, pod stresom ili u stanju bolesti. Ovaj ritam srca jedan je od ključnih pokazatelja funkcije organizma i rada kardiovaskularnog sistema.
Ubrzan puls može ukazivati na različita oboljenja i stanja, od uobičajenog odgovora na stres, do ozbiljnijih srčanih i drugih sistemskih poremećaja. Posebno, puls preko 80 otkucaja u minuti u mirovanju koji traje duže vrijeme smatra se dodatnim faktorom rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti.
“Povišen puls može biti znak bolesti srca, ali i drugih poremećaja poput infekcija, upalnih stanja ili endokrinoloških poremećaja kao na primjer disfunkcije štitaste ili nadbubrežnih žlijezda. Kod srčane slabosti, ubrzan ili nepravilan rad srca je često jedan od znakova, a mogu ga pratiti i povišeni krvni pritisak, nedostatak daha, umor, oticanje nogu itd. Zbog svega toga, puls treba posmatrati kao jedan od značajnih dijagnostičkih pokazatelja. Važno je ispitati zašto je puls ubrzan, a potom liječiti i osnovni uzrok i sam simptom. Kliničke studije pokazale su da povećane vrijednosti pulsa mogu biti u korelaciji sa dužinom života, što dodatno potvrđuje značaj pravovremene dijagnostike i terapije”, objašnjava prof. dr Nemanja Đenić, ispred Udruženja kardiologa Srbije.
Normalne vrijednosti pulsa u mirovanju obično se kreću od 60 do 80 otkucaja u minuti, ali su individualne i zavise od niza faktora. Kod djece je puls prirodno brži, dok odrasli najčešće imaju vrijednosti u pomenutom opsegu. Na puls utiču pol, starost i fizička kondicija. Profesionalni sportisti često imaju i puls u mirovanju niži od 60 otkucaja u minuti, što je posljedica „sportskog srca“ i visoke uvežbanosti. Kod starijih osoba, pak, može doći do usporenog pulsa zbog degenerativnih promjena u sistemu srca, što ponekad zahtijeva i ugradnju pejsmejkera.
“Osobe koje često imaju puls viši od 80 otkucaja u minuti trebalo bi da obave kardiološki pregled i EKG. U većini slučajeva, dijagnostika je jednostavna, bezbolna i daje jasne odgovore, da li je riječ o stresu, adrenalinskoj reakciji ili ozbiljnijem kardiološkom problemu. Najvažnije je da se reaguje na vrijeme, jer puls nije samo broj otkucaja u minuti, već tihi pokazatelj stanja našeg srca i cjelokupnog zdravlja. Puls se najčešće mjeri zajedno s krvnim pritiskom. Osobe bez zdravstvenih problema trebalo bi da ga provjere barem jednom do dva puta sedmično, dok oni koji već imaju srčane ili druge tegobe to treba da rade svakodnevno. Redovna kontrola pulsa pomaže da se uoče promjene na vrijeme i spriječe komplikacije. Hronično ubrzan puls predstavlja trajno opterećenje za srce i krvne sudove. Može se uporediti s naporom koji organizam ima tokom svakodnevnog trčanja, srce tada neprestano radi pod pritiskom. Dugoročno, takvo stanje dovodi do degenerativnih promjena srčanog mišića, uvećanja srca i razvoja srčane slabosti. Zato je važno reagovati na vrijeme, jer ubrzan puls nije bezazlen simptom”, ističe prof. dr Đenić.
Ubrzan puls u mirovanju nije uvijek razlog za paniku, ali je signal koji ne treba ignorisati. Puls i krvni pritisak su često povišeni kod stanja nazvanog simpatička hiperaktivnost.
“Simpatički nervni sistem dio je autonomnog (vegetativnog) nervnog sistema, na koji ne možemo voljno da utičemo. Kada je njegova aktivnost pojačana, on ubrzava rad srca, povećava puls i krvni pritisak. Dugoročno, to može oštetiti srce. Danas postoje lijekovi koji mogu da smanje efekte prekomjerne aktivnosti simpatičkog sistema i da stabilizuju puls, čime se srce štiti od preopterećenja. Najčešći znaci simpatičke hiperaktivnosti su ubrzan puls i povišen krvni pritisak koje često prati i osjećaj zamaranja. Kada srce radi ubrzano duže vrijeme, cijeli organizam je pod većim naporom, pa se osoba brže zadiše i teže podnosi fizički napor. To je jasan znak da treba obaviti ljekarski pregled”, tvrdi prof. dr Đenić i dodaje da u dogovoru s kardiologom, uz adekvatnu terapiju i promjene životnih navika, ubrzan puls i krvni pritisak se mogu dovesti u granice normale, čime se obezbjeđuje dugoročna zaštita srca i krvnih sudova, prenosi “N1”.
