Psihijatar upozorava: Lijekovi za smirenje izazivaju zavisnost

Specijalista psihijatrije i šef Dnevne bolnice u Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu dr Milutin Kostić naglašava da je Srbija prva u Evropi po potrošnji benzodiazepina, lijekova za smirenje.

Doktor Milutin Kostić je u emisiji Među svjetovima svijet Radio Beograda 1 uporedio benzodiazepine sa drogom, jer izazivaju zavisnost i apstinencijalne krize. „meni je vrlo potresno kada to saopštim nekim svojim pacijentima, kada ih prvi put vidim, a koji godinama ili čak decenijama uzimaju te lijekove. Onda oni pitaju: ‘Što mi to neko nije rekao prije?'”, kaže dr Kostić.

„Sjećam se da je jedna pacijentkinja bila sa suzama u očima, kada je shvatila da se njoj tresu ruke kad ne uzima taj lijek ne zato što ima neki inherentan problem, nego zato što doživljava apstinencijalnu krizu”, ispričao je gost emisije.

Dr Kostić je objasnio da veliki broj pacijenata u dispanzerima i nemogućnost da se svako od njih duže sasluša dovodi do prakse učestalijeg prepisivanja lijekova. Naglasio je da lijekovi imaju svoju funkciju, ali samo kada se pravilno uzimaju.

„Lijekovi za smirenje i sedativi su predviđeni da se uzimaju do četiri nedjelje. Ljudi ipak često uđu u hroničnu, čak i višegodišnju upotrebu, kada se razvija zavisnost i mi kao ljekari nedovoljno komuniciramo te rizike.”

Psihijatar Milutin Kostić smatra da postoji preveliki fokus na farmakoterapiji u psihijatriji i to iz nekoliko razloga.

„Između ostalog, fokus na biološkim, psihijatrijskim osnovama, koji je više bio naša želja da postanemo dio ‘medicinskog svijeta’, nego što je bila zasnovana na čvrstim dokazima, doveo je do toga da se psihoterapija možda posmatra kao nedovoljno naučna. S druge strane, psihoterapija je skupa”, kaže dr Kostić i dodaje da olako prepisivanje lijekova nije samo problem struke, već i društva koje traži laka rješenja.

Apstinencijalne krize

Dr Kostić je istakao da je lakše uzeti lijek, nego odvići se od njega, a da se o tome intenzivnije govori tek nekoliko godina unazad. U Britaniji se, kako kaže, pominju i lijekovi u tečnoj formi kako bi bilo lakše dozirati ga pri odvikavanju.

„Farmaceutske kuće nemaju motivaciju da se bave time. Nažalost, s obzirom na dramatičan preokret ka kapitalističkom društvu u kom su istraživanja finansirana od farmaceutskih kuća, motivacija za istraživanjem je bila manja. Tek prije nekoliko godina su male grupe ljudi počele da se bave ispitivanjem odvikavanja od antidepresiva”, kaže dr Kostić.

Neki od simptoma apstinencijalne krize, koja se javlja pri odvikavanju od lijekova, mogu biti anksioznost, nesanica, razdražljivost.

Dnevna bolnica

Šef Dnevne bolnice Instituta za mentalno zdravlje dr Milutin Kostić se zalaže za različite modele pomoći kao što su socioterapija i psihoterapija, a koji bi, po njegovom mišljenju, trebalo da budu prioritetne.

Dnevna bolnica je jedan od vidova bolničkog tretmana, gdje pacijent nije ležeći, već dolazi svakoga dana, najčešće dva mjeseca, i uz pomoć tima ljekara i osoblja radi na problemima zbog kojih je tu. U Dnevnoj bolnici se najviše praktikuje socioterapija.

„Osnovno načelo je da je čovjek dio zajednice i da je čovjek dobro onoliko koliko se u njoj dobro osjeća. U Dnevnoj bolnici se pravi jedna vrsta komune, zajednice koja mnogo nedostaje današnjem usamljenom svijetu. Okruženost ljudima koji brinu o vama i briga koju pacijenti pokazuju za druge u grupi jeste ono što zapravo najviše liječi”, zaključuje dr Milutin Kostić.

Lijekovi apsolutno imaju svoju funkciju kada se pravilno uzimaju.

U emisiji je istaknuto da smo, kada su benzodiazepini u pitanju – mi trenutno prvi po potrošnji tih lijekova u Evropi. To je lijek koji je kao droga, u onom smislu kako mi doživljavamo da je nešto droga, jer stvara zavisnost, a nema doživljaja da je to droga.

Svaki lijek ima svoje neželjene efekte, lijekovi su dobar sluga a loš gospodar. Davanje lijekova nije samo problem psihijatrijske struke, već i društva koje traži brza rješenja. Mnogo je lako uključiti lijek, a teško je isključiti ga.

 

 

Ostavite komentar: