Promjene koje se ne vide golim okom: Mozak možda daje znak prije demencije

12.09.2026. | 17:12 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Naučnici su otkrili da se naš mozak tokom starenja ne smanjuje samo po volumenu, nego postepeno mijenja i svoj oblik.

Upravo bi te promjene u njegovoj geometriji jednoga dana mogle pomoći u prepoznavanju ljudi kod kojih postoji veći rizik od problema s pamćenjem i demencije, čak i prije pojave očitih simptoma.

Nova studija istraživača sa Univerziteta Kalifornija u Irvineu i španskog Univerziteta La Laguna pokazala je da se s godinama pojedini dijelovi mozga šire, dok se drugi stišću. Te su promjene bile izraženije kod osoba koje su već pokazivale znakove kognitivnih poteškoća.

Analizirali više od 2.600 snimaka mozga

Istraživači su analizirali ukupno 2.603 strukturne snimke mozga magnetnom rezonancom osoba u dobi od 30 do 97 godina. Umjesto da, kao mnoga prethodna istraživanja, posmatraju samo koliko se pojedini dijelovi mozga smanjuju s godinama, proučavali su kako se mijenja cjelokupna prostorna geometrija mozga.

Otkrili su karakterističan obrazac: donji i prednji dijelovi mozga s godinama pokazuju tendenciju širenja prema van, dok se gornji i zadnji dijelovi stišću. Promjene nisu bile jednake u cijelom mozgu, a kod starijih osoba s kognitivnim oštećenjima bile su izraženije.

Naučnici su pritom koristili dvije nezavisne grupe podataka. Prva je obuhvatala 2.039 snimaka osoba od 42 do 97 godina, dok je druga uključivala 564 snimke osoba u dobi od 30 do 88 godina. Slični obrasci pronađeni su u obje grupe, što je dodatno ojačalo rezultate istraživanja.

Promjene povezane s pamćenjem i razmišljanjem

Istraživači su zatim uporedili promjene oblika mozga s rezultatima testova kognitivnih sposobnosti. Pokazalo se da su određeni obrasci širenja i stiskanja povezani s poteškoćama u pamćenju, izvršnim funkcijama i drugim oblicima razmišljanja.

Posebno je zanimljivo da su osobe kod kojih je bilo izraženije stiskanje zadnjeg dijela mozga imale slabije rezultate na pojedinim testovima kognitivnih sposobnosti. Studija tako upućuje na mogućnost da geometrijske promjene mozga ne predstavljaju samo posljedicu normalnog starenja nego mogu biti povezane i s padom njegovih funkcija.

Većina istraživanja starenja mozga usredsređena je na to koliko se tkiva izgubi u pojedinim područjima. Mi smo otkrili da se cjelokupni oblik mozga mijenja na sistematičan način te da su te promjene usko povezane s pojavom kognitivnih poteškoća – objasnio je neuronaučnik Niels Janssen sa Univerziteta La Laguna.

Posebno ih je zainteresovao centar važan za pamćenje

Jedan dio mozga posebno je privukao pažnju naučnika – entorinalni korteks. Riječ je o malom području u medijalnom temporalnom režnju koje ima ključnu ulogu u pamćenju.

Upravo je entorinalni korteks jedno od prvih područja mozga u kojima se kod Alzheimerove bolesti počinje nakupljati protein tau, povezan s oštećenjem nervnih ćelija.

Istraživači sada pretpostavljaju da bi promjene oblika mozga povezane sa starenjem mogle fizički gurati ovo osjetljivo područje bliže tvrdoj bazi lobanje. Zbog toga bi moglo biti izloženo dodatnom mehaničkom pritisku.

To je otvorilo potpuno novu mogućnost: uz biološke procese poput nakupljanja abnormalnih proteina, i mehaničke te gravitacione sile možda imaju određenu ulogu u tome zašto je baš ovo područje toliko ranjivo kod Alzheimerove bolesti. Autori naglašavaju da je za potvrdu te teorije potrebno još istraživanja.

“Mogla bi nastati savršena oluja za oštećenje”

Profesor Michael Yassa sa Univerziteta Kalifornija u Irvineu objasnio je da bi rezultati mogli pomoći naučnicima da bolje razumiju zašto Alzheimerova bolest često počinje upravo u tom dijelu mozga.

Ako se mozak starenjem postepeno pomiče tako da osjetljivo područje pritišće uz čvrstu granicu lobanje, mogla bi se stvoriti svojevrsna “savršena oluja” za nastanak oštećenja, smatra Yassa. Takav bi mehanizam mogao otvoriti novi način razmišljanja o nastanku Alzheimerove bolesti, ali i o njenom ranijem otkrivanju.

Demencija bi se jednog dana mogla otkrivati ranije

Istraživači smatraju da bi njihova metoda posmatranja geometrije mozga u budućnosti mogla ponuditi nove pokazatelje rizika od demencije, potencijalno godinama prije nego što osoba primijeti prve ozbiljne simptome.

To ipak ne znači da se na osnovu jedne snimke mozga danas može utvrditi ko će sigurno razviti demenciju. Rezultati zasad pokazuju povezanost između određenih promjena oblika mozga, starenja i slabijih kognitivnih sposobnosti, a za razvoj pouzdanog dijagnostičkog postupka potrebna su dodatna istraživanja.

Nije riječ samo o mjerenju smanjivanja mozga. Želimo vidjeti kako njegova arhitektura reaguje na starenje i može li nam to pokazati ko će imati veće poteškoće s pamćenjem i razmišljanjem – rekao je Janssen.

Naučnici takođe žele detaljnije istražiti zašto se neka područja mozga s godinama šire, dok se druga stišću, te kako se te promjene odražavaju na različite kognitivne sposobnosti.

Studija pod nazivom „Age-related constraints on the spatial geometry of the brain” objavljena je u časopisu Nature Communications, prenosi 24 sata.