Povećan krvni pritisak, ubrzan rad srca, koliko su skokovi kortizola štetni?

04.03.2026. | 22:18

Kortizol je steroidni hormon, poznat kao „hormon stresa“, koji utiče na skoro svaki dio tijela. Ovaj hormon luče i oslobađaju nadbubrežne žlijezde, u ritmu koji podrazumijeva obično u jutarnjim satima nešto veći priliv kortizola, a zatim njegov postepen pad. Često se ipak čuje kako su “skokovi” kortizola štetni, a osobe koje nemaju medicinsko obrazovanje daju savjete i upozoravaju da ne bi trebalo da pijemo kafu na prazan stomak. Ima li razloga za bojazan, objašnjava ljekar endokrinolog.

Ključan dio zdravlja

Kortizol je hormon koji reguliše odgovor organizma na stres, ali pomaže i u kontroli upala, krvnog pritiska, šećera u krvi i metabolizma, kao i u regulaciji ciklusa spavanja i buđenja. Ovaj esencijalni hormon utiče i na imuni sistem, kao i na kognitivne i emocionalne procese.

Endokrinolog dr En MekKormak, profesorka endokrinologije na UNSW Sidnej, kaže da skokovi kortizola nisu nešto čega bi zdrave osobe trebalo da se plaše.

Zapravo, ritmovi kortizola, koji su praćeni višim i nižim nivoima ovog hormona, ključni su dio mehanizma koji čuva zdravlje – kaže dr MekKormak.

Šta ako je jutarnji kortizol visok?

Doktorka objašnjava da je sam mehanizam regulacije kortizola složen. Kortizol oslobađaju nadbubrežne žlijezde, smještene neposredno iznad bubrega, ali je ovaj hormon pod direktnom kontrolom drugog hormona koji luči hipofiza, odnosno “glavna žlijezda” smještena u bazi mozga. Hipofiza kontroliše kortizol putem ACTH hormona (adrenokortikotropnog hormona) u sklopu HPA (hipotalamus–hipofiza–nadbubrežna žlijezda) osovine. Kada smo u stresnoj situaciji, hipofiza luči ACTH, koji podstiče nadbubrežne žlijezde da oslobode kortizol.

Sam proces proizvodnje kortizola praćen je određenim dnevnim ritmom. Do naglog skoka kortizola dolazi u prvom satu poslije buđenja, što nam pomaže da se razbudimo i pripremimo za radni dan. Zapravo, što je ovaj jutarnji kortizol viši, bolje se nosimo sa fizičkim i mentalnim izazovima tokom dana. S druge strane, smanjena reakcija buđenja kortizola poslije buđenja povezuje se sa lošijim zdravstvenim ishodima – navodi dr MekKormak.

Mogući su talasi kortizola

Poslije jutarnjeg rasta, nivo kortizola postepeno opada tokom dana. Prirodno su vrijednosti kortizola najniže tokom večeri, što je prilagođeno pripremi tijela za san.

Pored ovog osnovnog ritma, tokom dana se javljaju i redovni “talasi” kortizola, kada se tijelo suoči sa izazovima kao što su naporan trening, stresan rok ili infekcija. Ovi skokovi kortizola imaju zaštitnu ulogu. Pomažu nam da održimo koncentraciju i regulišu krvni pritisak – objašnjava dr MekKormak, prenosi “eKlinika”.

Na nivoe kortizola utiču brojni faktori, kao što su pol, uzrast i genetika, način ishrane, fizička aktivnost, stres i bolest.

Konzumacija kafe na prazan stomak i kortizol

Što se tiče konzumacije kafe na prazan stomak i skoka kortizola, doktorka kaže da sve zavisi od složenih i međusobno povezanih mehanizama u organizmu.

Važno je naglasiti da ne postoje randomizovane (nasumične) kontrolisane studije koje porede efekte kafe kada je pijemo na prazan stomak i kada je konzumiramo nakon obroka. Istina je da je kafa povezana sa rastom nivoa kortizola, ali kod osoba koje redovno piju kafu ovaj efekat može da bude zanemarljiv. Zanimljivo je da je možda važnije vrijeme konzumiranja kafe nego to da li se pije prije ili poslije jela – kaže dr MekKormak.

U studiji u kojoj su učestvovale osobe koje redovno konzumiraju kafu, jutarnji unos kofeina nije pokazao značajan poremećaj ritma kortizola. Ispijanje kafe kasnije u popodnevnim satima ipak je dovelo do višeg nivoa kortizola, objašnjava dr MekKormak.

Dodaje da postoje i istraživanja koja navode da osobe koje vježbaju ranije tokom dana imaju niže večernje vrijednosti kortizola, što im omogućava lakše uspavljivanje.

Šta ako je kortizol visok tokom 24 sata?

Dr MekKormak naglašava da svi navedeni skokovi i padovi nivoa kortizola nisu razlog za brigu.

Trajno povišeni nivoi kortizola tokom dana mogu da budu znak određenih bolesti. U određenim uslovima tijelo može da bude izloženo visokim nivoima kortizola, bez prirodnih uspona i padova tokom 24 sata. Na primjer, kod hroničnog stresa, odnosno dugotrajne i stalne izloženosti jednom ili više stresora (produženi stres na poslu ili problemi u vezi). Stalno visoki nivoi kortizola mogući su i tokom duže upotrebe lijekova sličnih kortizolu, na primjer kortikosteroida, poput prednizona. Retka stanja poput Kušingovog sindroma (koji je kod većine ljudi posljedica tumora hipofize ili nadbubrežne žlijezde) dovode do hronično povišenih nivoa kortizola – objašnjava dr MekKormak.

Mogu li pametni satovi da nam daju uvid u nivo kortizola?

Pametni satovi koji prate nivo stresa mjerenjem srčanog ritma, a ne direktnim uvidom u vrijednosti kortizola, neće nam otkriti da li nam je, na primjer, kortizol stalno povišen.

Utvrđivanje vrijednosti kortizola zahtijeva složena testiranja koja mogu da se sastoje od analiza urina, pljuvačke, kao i različitih krvnih testova.

Nemojte zato previše da se uzdate u vrijednosti kortizola koje mjeri pametni sat. Ukoliko sumnjate da nivo kortizola nije odgovarajući, obratite se ljekaru, koji će vas, ako utvrdi neke nepravilnosti, poslati na pregled kod endokrinologa – kaže dr MekKormak.