Obratite pažnju na simptome: Zbog ove bolesti eutanazirano dijete

29.09.2026. | 11:06 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Vestov sindrom predstavlja rijetku i izrazito tešku epileptičnu encefalopatiju koja u ranom djetinjstvu temeljno razorava mozak i ostavlja katastrofalne posljedice na kompletan psihomotorni i kognitivni razvoj.

Ovaj sindrom, koji je sredinom 19. vijeka prvi opisao engleski ljekar Vilijam Džejms Vest, prepoznaje se po specifičnoj trijadi: infantilnim spazmima, zastoju u razvoju i drastičnim promjenama na EEG-u poznatim kao hipsaritmija, prenosi TinkTank.rs.

Da li odrasli mogu imati ovu dijagnozu?

Iako je Vestov sindrom isključivo bolest najranijeg uzrasta koja se razvija tokom prve godine života, odrasli mogu živjeti sa posljedicama ove dijagnoze.

U najvećem broju slučajeva, kako pacijent stari, Vestov sindrom prirodno “mutira” i prelazi u još teže oblike epilepsije u odraslom dobu, poput Lenoks-Gastoovog sindroma (Lennox-Gastaut). Odrasle osobe koje su u djetinjstvu imale Vestov sindrom gotovo ujedno pate od trajnih i teških mentalnih invaliditeta, farmorezistentne epilepsije i potpune zavisnosti od tuđe njege tokom čitavog života.

Kako na vrijeme prepoznati simptome kod djeteta?

Dijagnoza se ne može otkriti u trudnoći niti odmah po rođenju, jer se bebe rađaju naizgled potpuno zdrave. Simptomi počinju tiho i podmuklo između trećeg i dvanaestog mjeseca života, a roditelji ih u početku često zamjenjuju za obične stomačne grčeve (kolike) ili prepadnutost:

Karakteristični “džeknajf” spazmi

Iznenadni, kratkotrajni grčevi gde beba naglo savija glavu unapred, skuplja ili širi ruke i privlači koljena grudima.

Napadi u serijama

Grčevi traju svega sekundu ili dvije, ali se ponavljaju u serijama od po 20 do čak 100 puta zaredom, najčešće u momentima kada se beba budi ili uspavljuje.

Njemi gubitak vještina

Beba odjednom prestaje da se smiješi, gubi kontakt očima sa roditeljima i zaboravlja već naučene pokrete poput držanja glave, prevrtanja ili hvatanja igračaka

Ako se ovi simptomi zanemare i terapija hormonima (ACTH) i specifičnim antiepilepticima ne započne u prvim danima pojave, oštećenja mozga postaju trajna i nepovratna.

Jezivi slučaj koji je šokirao svijet: Prvi put izvršena eutanazija
Ova surova dijagnoza ostala je upisana u istoriji globalnog medicinskog prava kroz nezapamćen slučaj u Holandiji, gdje je dvogodišnje dijete, koje je patilo od Vestovog sindroma, oštećenja mozga i nekontrolisane epilepsije, podvrgnuto zakonitoj eutanaziji.

To je bio prvi zvanični slučaj u ovoj zemlji da je prekid života izvršen nad pacijentom mlađim od 12 godina koji nije bio novorođenče.

Izvještaj nadležnog komiteta potvrdio je da je ljekar postupio uz dužnu pažnju nakon što je utvrđeno da je patnja djeteta bila konstantna i nepodnošljiva, bez ikakvih izgleda za poboljšanje stanja, čime su ispunjeni najstroži zakonski uslovi o ovom kontroverznom medicinskom postupku.