Novi test krvi uspješno otkriva Alchajmerovu bolest godinama prije pojave prvih simptoma

24.12.2022. | 10:35

Nova vrsta testa za analizu krvi može da otkrije skrivene toksine koji izazivaju Alchajmerovu bolest godinama prije nego što se kod pacijenta pojave bilo kakvi simptomi gubitka pamćenja ili konfuzije.

Istraživači sa Univerziteta u Vašingtonu napravili su novi test koji može da pokupi molekularni prekursor iz krvi koji je potencijalni uzročnik nepravilnog savijanja proteina i njihovog nakupljanja u mozgu, koji na kraju formiraju amiloid beta (Aβ) plakove.

Ako se ovaj koncepta u daljim ispitivanjima i skaliranjima pokaže kao tačan, test bi mogao značajno da ubrza dijagnozu bolesti i omogući milionima pacijenata da na vreme reaguju ili pripreme odgovarajuću njegu prije nego što njihova bolest uznapreduje.

Aβ plakovi su poznati znak Alchajmerove bolesti, ali njihova uloga u gubitku kognitivnih sposobnosti nije dovoljno razjašnjena. Do sada su ovi ekstracelularni plakovi tumačeni kao rani pokretači disfunkcije i gubitka neurona, što na kraju dovodi do kognitivnog pada.

Samo trećina pacijenata sa Alchajmerom ima plakove

Ali nedavne studije su pokazale da su Aβ plakovi prisutni samo kod trećine pacijenata sa Alchajmerom, a ponekad su prisutni u mozgu ljudi koji nemaju kognitivne deficite.

Drugim riječima, ekstracelularni Aβ plakovi u mozgu nisu nužno toksični sami po sebi, ali mogu da potiču od ozloglašenih molekularnih toksina koje je teško otkriti.

Ovi toksini su u suštini funkcionalne verzije Aβ koji se nalaze u ćelijama. Oni su poznati kao „toksični Aβ oligomeri“, a neki naučnici misle da bi oni mogli neprimetno da oštete neurone i na neki način da predinsponiraju ćelije na ekstracelularne plakove i nakupine.

Naučnici još uvijek otkrivaju detalje, ali hipoteza je navela istraživače Univerziteta u Vašingtonu da naprave impresivno precizan test vezivanja rastvorljivih oligomera, nazvan SOBA.

Istraživači su prvo testirali SOBA na krvnoj plazmi 310 učesnika. Neki učesnici su pokazali blago kognitivno oštećenje ili Alchajmerovu bolest, dok su drugi bili dobrog kognitivnog zdravlja.

Mjerenjem toksičnih Aβ oligomera u krvnoj plazmi, SOBA je odabrala sva 53 učesnika sa Alchajmerovom bolešću za koje je post mortem potvrđeno da imaju bolest.

U međuvremenu, u kontrolnoj grupi, SOBA je otkrila oligomere u uzorcima krvne plazme 11 osoba. Kod deset od ovih ispitanika kasnije je postavljena dijagnoza blagog kognitivnog oštećenja ili Alchajmerove bolesti.

„Ono što su kliničari i istraživači željeli je pouzdan dijagnostički test za Alchajmerovu bolest – i to ne samo test koji potvrđuje dijagnozu Alchajmerove bolesti, već i test koji takođe može da otkrije znake bolesti pre nego što se desi kognitivno oštećenje“, navodi bioinženjerka Valeri Dadžet sa Univerziteta u Vašingtonu.

„Ovde smo pokazali da SOBA može biti osnova takvog testa“, dodaje Dadžetova.

I to nije sve

I to nije sve što SOBA može. Na kraju krajeva, Alchajmerova bolest nije jedina bolest koju obeležavaju toksični oligomeri.

Čini se da je pogrešno savijanje proteina takođe povezano sa Parkinsonovom bolešću, dijabetesom tipa dva i demencijom Levijevih tela, što znači da bi SOBA jednog dana mogla da bude podešena da pokupi rane markere ovih drugih bolesti.

Drugi testovi su takođe pokušali da izmere markere Alchajmerove bolesti, ali sa različitim nivoima uspjeha.

U 2018. godini, na primjer, analiza krvi koja takođe otkriva prekursore Aβ predvidjela je početak Alchajmerove bolesti do 30 godina pre nego što su kognitivni deficiti uopšte počeli da se javljaju.

SOBA, kažu istraživači, može da napravi slična predviđanja.

U trenutnoj kliničkoj praksi, koriste se samo testovi krvi koji mjere gene povezane sa Alchajmerovom bolešću, ali ovi testovi nisu tako dobri u predviđanju ko će zaista razviti bolest.

Uz tako dobre rezultate kao što je ostvarila SOBA, to bi mogao da bude početak velike promjene.

Studija je objavljena u naučnom časopisu PNAS.