Nova saznanja: Obične prehlade mogu pripremiti imunološki sistem za korona virus

Prehlada koju ste preboljeli prije nekoliko godina, može biti korisna ako bi se vaše tijelo moralo boriti protiv novog korona virusa.

Prema nedavno objavljenoj studiji, neki ljudi koji nikada nisu bili izloženi novom korona virusu ipak mogu imati T-stanice koje reaguju na njega.

Naučnici misle da je to zato što su te stanice ranije naučile kako prepoznati i boriti se protiv korona virusa koji izazivaju česte prehlade, piše Business Insider.

Tip bijelih krvnih zrnaca, T-stanice, su presudni dio obrane tijela od virusa. Oni identifikuju i uništavaju zaražene stanice, a istovremeno informiraju B-stanice o stvaranju novih antitijela.

Kada ste zaraženi, vaš imunološki sustav stvara i antitijela i ova bijela krvna zrnca.

Nivo antitijela može pasti u mjesecima poslije infekcije, ali memorijske T-stanice se zadržavaju godinama i mogu pomoći u ponovnom napadu ako se isti virus ikada vrati.

Nedavna istraživanja pokazuju da T-stanice koje pamte kako se boriti protiv drugih korona virusa, mogu dati ljudima imunološku zaštitu protiv novog korona virusa.

“Ovo bi moglo u velikoj meri objasniti zašto neki ljudi pokazuju blaže simptome, dok drugi imaju teže oblike bolesti”, izjavio je Alesandro Sete, koautor nove studije, u saopštenju za medije.

Međutim, upozorio je da je prerano reći da li postojeće imunološko pamćenje utiče na ishod pacijenata s Covidom-19.

Njegov tim analizirao je uzorke krvi prikupljene između 2015. i 2018. od 25 ljudi koji nikada nisu imali Covid-19.

Otkrili su da ti pojedinci imaju memorijske T-stanice koje su mogle prepoznati i novi korona virus i četiri vrste prehlade.

U tim nalazima koji se temelje na istraživanju objavljenom u svibnju, Sete je opisao 10 ljudi koji nikada nisu bili izloženi novom korona virusu, ali su imali pomoćne T-stanice koje su ga mogle prepoznati i reagovati.

Takođe je napravio veću analizu podataka iz SAD, Holadnije, Njemačke, Singapura i Velike Britanije i zaključio da bijela krvna zrnca kod 20 do 50 odsto neeksponiranih ljudi značajno reaguju na novi korona virus.

“Postojeća imunološka reaktivnost donekle postoji u opštoj populaciji”, napisao je Sete u analizi.

Drugi dokazi

Dvije druge, nedavno provedene studije, nude još više dokaza za ovaj zaključak.

Prva, objavljena prošlog mjeseca, otkrila je da je među 68 zdravih Nijemaca koji nikada nisu imali Covid-19, više od jedne trećine T-stanica reagovala je na virus.

Druga, objavljena u časopisu Nature, otkrila je da više od polovice grupe od 37 zdravih ljudi koji nikada nisu dobili Covid-19, imaju memorijske T-stanice koje su mogle prepoznati novi korona virus.

U ovoj studiji takođe su ispitane 23 osobe koje su preživjele SARS, koji je takođe korona virus, i otkriveno je da još uvijek imaju TAR stanice memorije specifične za SARS, čak 17 godina nakon što su se razboljele.

Iste T-stanice su takođe mogle prepoznati novi korona virus.

Unakrsna reaktivnost

Najbolje objašnjenje za ova opažanja je fenomen koji se naziva unakrsna reaktivnost – kada su T-stanice razvijene kao odgovor na jedan virus, i reaguju na sličan, ali prethodno nepoznat, patogen. To može podići imunološki sustav.

U nedostatku unakrsnih reaktivnih T-stanica, vaše tijelo mora podići svoju obranu od nule, što bi moglo uticati na to kolikom brzinom vaš imunološki sisitem može reagovati na invazivni virus.

Različiti nivoi unakrsne reaktivnosti mogu se, dakle, “prevesti u različite nivoe zaštite”, rekao je Sete i dodao:

“Ako imate jak T-stanični odgovor ili bolji T-stanični odgovor, možete mnogo brže i jače reagovati u brorbi protiv virusa”.

Ostavite komentar: