Neugodne tegobe: Šta nam rade “zimski bolovi”?

14.01.2026. | 22:08

Postoji niz fizioloških razloga zbog kojih niske temperature mogu pogoršati stanje zglobova.

Hladniji dio godine mnogima donosi i neugodne tegobe u zglobovima, naročito osobama koje već imaju problema s njihovim oštećenjem ili dugotrajnim trošenjem.

S dolaskom zime brojni ljudi primjećuju da se bolovi pojačavaju, a osjećaj ukočenosti postaje izraženiji, posebno u jutarnjim satima ili nakon dužeg mirovanja.
Iako se često misli da je riječ o subjektivnom osjećaju, postoji niz fizioloških razloga zbog kojih niske temperature mogu pogoršati stanje zglobova.

Hladno vrijeme utiče na cirkulaciju, elastičnost mišića i pokretljivost, što zajedno doprinosi većoj nelagodi i bolovima.

Koji zglobovi najčešće stradaju

Zimski bolovi mogu zahvatiti sve zglobove, ali su najosjetljiviji oni koji se nalaze dalje od centra tijela, poput prstiju na rukama i stopalima. Kod osoba koje već imaju degenerativne promjene ili hronična oštećenja, hladnoća dodatno pogoršava stanje u tim regijama.

Jedan od ključnih faktora je i smanjena fizička aktivnost tokom zimskih mjeseci. Kraći dani, lošije vremenske prilike i hladnoća često dovode do manje kretanja, što direktno utiče na zdravlje zglobova. Kada se tijelo manje kreće, zglobovi se slabije “podmazuju”, a mišići koji ih stabilišu postaju slabiji.Zglobove okružuje sinovijalna membrana koja proizvodi tekućinu neophodnu za glatko kretanje. U uslovima niske temperature i slabije aktivnosti, ta tekućina postaje gušća, zbog čega se javlja osjećaj zakočenosti i otežanog pokreta.

Promjene atmosferskog pritiska, koje su česte zimi, također mogu igrati ulogu. Pad barometarskog pritiska može povećati pritisak na tetive i mišiće oko zglobova, što dodatno pojačava bol. Uz to, tijelo u hladnim uslovima usmjerava protok krvi ka vitalnim organima, dok ekstremiteti ostaju slabije prokrvljeni, što pogoršava simptome.

Ko je najugroženiji i kako olakšati tegobe?

Iako se bolovi u zglobovima mogu javiti u bilo kojoj životnoj dobi, starije osobe su posebno osjetljive zbog prirodnog procesa trošenja zglobova. Veći rizik imaju i osobe koje su godinama bile izložene teškom fizičkom radu ili intenzivnim sportskim naporima. Dodatni faktori rizika su prekomjerna tjelesna težina, dijabetes, povišen krvni pritisak i kardiovaskularne bolesti.Lijekovi protiv bolova mogu donijeti privremeno olakšanje, ali ne rješavaju uzrok problema. Mnogo je važnije primijeniti preventivne mjere. Topla i slojevita od‌jeća pomaže u očuvanju tjelesne topline i smanjenju ukočenosti, dok korištenje toplih obloga ili grijanih jastučića može poboljšati cirkulaciju i olakšati pokrete.

Redovno, umjereno kretanje ima ključnu ulogu u očuvanju zdravlja zglobova. Lagane vježbe, istezanje i šetnje potiču stvaranje sinovijalne tekućine, jačaju mišiće i smanjuju osjećaj ukočenosti. Prije započinjanja nove fizičke aktivnosti, posebno kod osoba s hroničnim oboljenjima, preporučuje se savjetovanje s ljekarom.

Ne treba zanemariti ni unos tekućine, jer dobra hidratacija doprinosi elastičnosti zglobova. Ukoliko se bol iznenada pojača, zglob postane otečen, crven ili topao, ili se jave dodatni simptomi poput povišene temperature i mučnine, neophodno je potražiti stručnu medicinsku pomoć.