Naučnici dokazali šta aspirin može da uradi oboljelima od kovida

27.03.2022. | 09:39

Prema novoj međunarodnoj studiji koju su u Velikoj Britaniji vodili istraživači sa Univerziteta u Bristolu i Imperijal koledža u Londonu, antiagregacioni lijekovi kao što je aspirin imaju mali uticaj na zdravlje pacijenata oboljelih od teškog oblika kovida 19. Međutim, dugoročno gledano, ako se daju na početku ove bolesti, veća je vjerovatnoća da će takvi pacijenti preživjeti u naredna tri mjeseca.

Studija je otkrila da upotreba lijekova protiv trombocita, kao što je aspirin, za liječenje pacijenata koji su ozbiljno bolesni od kovida 19 izgleda ne mijenja kratkoročno zdravstvenu sliku.

Međutim, otkrili su da je veća verovatnoća da će pacijenti koji su uzimali ove lijekove preživjeti u naredna tri mjeseca. Njihovi nalazi su objavljeni u “The Journal of the American Medical Association” (JAMA).

Kliničko ispitivanje, nazvano REMAP-CAP i koje finansira NIHR u Velikoj Britaniji, uključivalo je 1.557 pacijenata kritično bolesnih od kovida 19 u 105 bolnica u Kanadi, Francuskoj, Njemačkoj, Indiji, Italiji, Nepalu, Holandiji i UK tokom 2020. i 2021.

Nekima je dat aspirin, nekima druga vrsta antitrombocitnog lijeka koji se zove klopidogrel, a nekima nije dat nikakav antiagregacioni lijek.

Glavni fokus studije bio je da se vidi kako ovi lijekovi utiču na dužinu vremena tokom kojeg je pacijentima bila potrebna podrška organa, kao što je podrška disanju, u jedinici intenzivne njege.

Istraživači su otkrili da su ovi kratkoročni ishodi bili slični bez obzira da li je pacijent liječen antiagregacionim lijekom ili ne, prenosi Technology.

Istraživači su nastavili da prate napredak svakog pacijenta tokom 90 dana i otkrili su da je veća verovatnoća da će oni koji su bili liječeni antiagregacionim lijekovima preživjeti tokom ovog dužeg vremena (70,5 procenata šanse za preživljavanje u poređenju sa 67,3 procenata kod pacijenata koji nisu liječeni lijekom protiv trombocita).

Istraživači planiraju da nastave da proučavaju ova dva lijeka kod kritično bolesnih pacijenata, fokusirajući se na dugotrajnije preživljavanje i sa ciljem da saznaju više o tome koji pacijenti će najvjerovatnije imati koristi.