Najveća greška koju pravimo ljeti: Cvijeće nikada ne zalivajte u ovo doba dana

26.06.2026. | 10:58

Kada temperature pređu 35 stepeni, muškatle, petunije i drugo cvijeće u saksijama gube vlagu mnogo brže nego što većina očekuje.

Zbog toga mnogi čekaju veče kako bi zalili biljke, ali stručnjaci upozoravaju da to nije najbolje rješenje tokom ljetnih vrućina.

Jutro je idealno za zalivanje

Najbolje vrijeme za zalivanje je rano ujutro. Tada biljke počinju dnevni ciklus, otvaraju pore na listovima i pripremaju se za najtopliji dio dana. Ako se zemlja natopi ujutro, korijen ima dovoljno vremena da upije vlagu prije podnevne žege.

Tako muškatle, petunije, paradajz i druge biljke u saksijama ulaze u najveće vrućine sa dovoljno vode, što im pomaže da lakše podnesu visoke temperature.

Zašto večernje zalivanje nije dobar izbor

Iako mnogima djeluje praktičnije, večernje zalivanje može napraviti više štete nego koristi. Zemlja ostaje vlažna tokom cijele noći, vazduh slabije cirkuliše, pa se stvaraju idealni uslovi za razvoj buđi, truljenje korijena i pojavu gljivičnih oboljenja.

Ovo je posebno izraženo na balkonima, gdje su saksije zbijene jedna uz drugu i slabije provjetrene.

Ako ne možete ujutro

Ukoliko vam jutarnje zalivanje nije moguće, biljke zalijte kasno poslijepodne, oko 18 ili 19 časova. Važno je da vodu sipate isključivo na zemlju, a ne po listovima, kako bi se površina zemlje stigla prosušiti prije noći.

Najlošiji izbor je zalivanje u podne, kada jako sunce može oštetiti lišće, naročito ako na njemu ostanu kapljice vode.

Kako provjeriti da li je biljci potrebna voda

Prije svakog zalivanja prstom provjerite zemlju na dubini od dva do tri centimetra. Ako je suva, vrijeme je za vodu. Ako je još vlažna, sačekajte.

Stručnjaci napominju da mnoge biljke ne stradaju od suše, već od pretjeranog zalivanja i nedostatka vazduha oko korijena.

Uvela muškatla tokom podneva ne mora značiti da je žedna. Često je riječ o privremenoj reakciji na visoku temperaturu, pa će se sama oporaviti kada sunce oslabi.

Jedan od korisnih trikova je da se površina zemlje u saksiji prekrije tankim slojem slame ili sitne kore drveta. Tako se vlaga duže zadržava, a potreba za čestim zalivanjem je manja.

Treba imati u vidu i da se glinene saksije suše brže od plastičnih, dok će cvijeće izloženo direktnom suncu zahtijevati znatno više vode nego ono koje se nalazi u polusjeni. Najveći neprijatelj biljaka tokom ljeta nije sama suša, već navika da ih zalijevamo onda kada to nama odgovara, a ne kada je njima najpotrebnije.