Najskuplja nije uvijek i najbolja: Konzervirana riba ima više omega-3 masnih kiselina od pojedine svježe
29.11.2025. | 21:17Konzervirana riba je jeftinija, ima dug rok trajanja, a proces konzerviranja čuva prirodna omega-3 ulja.
Konzervirana riba odličan je i pristupačan izvor proteina koji može značajno da obogati ishranu, a često je i jeftinija od svježeg mesa i ribe, prenosi Index.hr.
Neke vrste sadrže obilje omega-3 masnih kiselina, ključnih za zdravlje srca i mozga, ali pri izboru treba znati da najskuplja opcija nije uvijek i najbolja, pokazala je analiza stručnjaka za zaštitu potrošača, piše Express.co.uk.
Stručnjaci iz organizacije Which? analizirali su 93 proizvoda kako bi utvrdili koji od njih sadrže najviše omega-3 masnih kiselina. Osim što je bogata proteinima, konzervirana masna riba sadrži i vitamine D i B12, kao i kalcij. Ključne su upravo omega-3 masne kiseline, koje tijelo ne može samo da proizvede.
„Omega-3 MK su porodica polinezasićenih masnih kiselina koje čine tri vrste, uključujući dvije koje se nalaze u masnoj ribi – EPA i DHA. Treća, ALA, nalazi se u biljnim namirnicama poput lanenih sjemenki. EPA i DHA važne su za zdravlje srca, pluća, krvnih sudova, hormonskog i imunološkog sistema. Nijednu od njih tijelo ne može da proizvede, pa ih morate unositi ishranom“, napomenuli su stručnjaci.
Analiza je pokazala da „skuša, sardine i losos zvanično imaju najviše razine omega-3 masnih kiselina od svih konzerviranih riba“.
Dobar izbor su i dimljene haringe, srdele i papaline. Konzervirani inćuni takođe spadaju u masnu ribu, ali često sadrže mnogo soli, pa ih treba jesti umjereno.
S druge strane, tuna kuvanjem prije konzerviranja gubi značajan dio omega-3 kiselina, dok meso raka sadrži samo male količine.
Sveža ili konzervirana riba?
Stručnjaci ističu da nijedna opcija nije nužno bolja ili lošija – svaka ima svoje prednosti.
Konzervirana riba je jeftinija, ima dug rok trajanja, a proces konzerviranja čuva prirodna omega-3 ulja.
Svježa riba pruža bolji ukus i teksturu i ne sadrži dodatne sastojke, pa je izbor na kraju stvar ličnih preferencija.
Koliko ribe bi trebalo da jedemo?
Zdrava i uravnotežena ishrana trebalo bi da uključuje najmanje dvije porcije ribe nedeljno, od čega jedna treba da bude masna riba.
Jedna porcija iznosi oko 140 grama. Ipak, za određene grupe važe posebna pravila. Djevojčice, žene koje planiraju trudnoću, trudnice i dojilje ne bi trebalo da jedu više od dvije porcije masne ribe nedeljno.
Pazite na unos soli
Konzervirana hrana često sadrži povećane količine soli. Prema preporukama NHS-a, odrasli ne bi smjeli da unose više od šest grama soli dnevno, što je otprilike jedna kašičica.
Za djecu od sedam do 10 godina granica je pet grama, za uzrast od četiri do šest godina tri grama, a za djecu od jedne do tri godine ne više od dvije grama. Bebe mlađe od godinu dana trebalo bi da unose manje od jednog grama soli jer njihovi bubrezi još nisu potpuno razvijeni.
