Moždani udar se može dogoditi svakome: Ovo su 10 faktora rizika

27.07.2022. | 23:34

Ovih deset koraka ili faktora rizika važe i za druge hronične nezarazne bolesti kao što su rak, dijabetes i kardiovaskularne bolesti i mogu se smatrati univerzalnim savjetom za zdrav život.

Moždani udar se može desiti bilo kome, bilo kada, bilo gdje. Svaka četvrta odrasla osoba će to doživjeti. Međutim, gotovo svi moždani udari mogu se spriječiti preventivnim mjerama. Prvi korak je da prepoznate i razumijete sopstvene faktore rizika i zaštitite se tako što ćete djelovati na njih.

1. Visok krvni pritisak – više od polovine moždanih udara je izazvano visokim krvnim pritiskom. Jednostavnim provjeravanjem i kontrolom krvnog pritiska možemo znatno smanjiti rizik od moždanog udara.

2. Vježbanje – pridržavajući se preporuka o minimalnoj količini fizičke aktivnosti – 30 minuta umjerene aktivnosti pet puta nedjeljno – sopstveni rizik možemo da smanjimo za 25 odsto.

3. Masti – prekomjerna tjelesna težina je uzrok svakog petog moždanog udara. Ljudi sa prekomjernom težinom imaju 22 odsto veći rizik od moždanog udara, dok gojazni imaju 64 odsto veći rizik!

4. Ishrana – smanjenjem unosa soli, šećera i masti i povećanjem unosa povrća i voća pomažemo u održavanju odgovarajuće tjelesne težine, krvnog pritiska i holesterola, čime znatno sprečavamo nastanak moždanog udara.

5. Fibrilacija atrija – nepravilni, uglavnom prebrzi otkucaji srca predstavljaju veliki rizik za moždani udar ako se ne liječe. Oni su češće fatalni ili dovode do teških oštećenja.

6. Pušenje – više od deset slučajeva moždanog udara povezano je sa pušenjem. Da biste povećali šanse za uspješan prekid pušenja, korisno je potražiti pomoć stručnjaka.

7. Alkohol – smanjenje unosa alkohola na dvije jedinice dnevno za muškarce i jednu jedinicu za žene takođe će smanjiti rizik od moždanog udara.

8. Holesterol – više od četvrtine slučajeva moždanog udara povezano je sa visokim nivoom “lošeg” (LDL) holesterola. Nivo holesterola se može kontrolisati ishranom, načinom života i lijekovima.

9. Dijabetes – svaka peta osoba koja doživi moždani udar je dijabetičar, a imaju i smrtonosnije posljedice moždanog udara u odnosu na opštu populaciju. Smanjenje rizika od dijabetesa i kontrola glikemije takođe će smanjiti rizik od moždanog udara.

10. Depresija i stres – čak svaki šesti moždani udar vezan je za mentalno zdravlje. Depresija i stres povećavaju rizik od manjih moždanih udara, posebno kod starijih ljudi, prenosi “B92”.

 

 

Oznake: Moždani udar