Mnogi to rade: Da li treba farbati jaja na Veliki petak

06.04.2026. | 08:04

Na Veliki petak drži se strogi post, ne služi se liturgija, a treba jesti samo hljeb i uzimati vodu.

Dan treba ispoštovati upravo takvim postom i molitvom. Običaj kaže da ne treba obavljati poslove ni kući ni u polju.

Na Veliki petak se ne veseli, a od danas, kada se obilježava Veliki četvrtak pa do Vaskrsa, ne oglašavaju se crkvena zvona jer je to u pravoslavnoj crkvi znak radosti, pa se vrijeme bogosluženja i oglašenja umrlih označava drvenim klepalom.

Uskršnja jaja se boje, u zavisnosti od regiona odnosno dijela naše zemlje, od Velikog četvrtka do Velike subote, ali najčešće na Veliki petak, i to rano ujutru. “U posljednjoj nedelji, od velikog četvrtka sve je posvećeno domaćinstvu, pripremi uskršnjih jaja, farbanju, miješenju kolača. U nekim krajevima Srbije jaja se farbaju u četvrtak ili u subotu, zbog toga što se vjeruje da na Veliki petak ne treba ništa da se radi i tada treba sve da miruje zbog žalosti za Isusom Hristom. Međutim, novo vrijeme donijelo je i novu praksu. Žene nisu više stalno u kući kao što su nekada bile, pa jaja farbaju i petkom”, rekla je ranije etnolog Vensa Marjanović, prenosi Žena Blic.

Veliki petak dio je stradalne sedmice, kada se pripremamo za najveći praznik.

Postoji ogroman broj metoda ukrašavanja i farbanja uskršnjih jaja, dio toga je i rezultat modernije prakse, ali jaja obavezno treba ofarbati crvenom boja koja simbolizuje Hristovu krv.

Tom bojom se farba i prvo jaje koje se zove čuvarkuća, i koje se čuva do narednog Vaskrsa. Vjeruje se da ovo jaje čuva kuću i ukućane od zlih sila i demona.

Tu je i običaj da se čuvarkuća noć pred Vaskrs ostavi u vodu sa bosiljkom, drenom i biljkom zdravac pa da se ostavi preko noći. Ujutru na praznik tom vodom se treba umiti da biste vili zdravi. Običaj se naročito vezuje za djecu. Čuvarkuća donosi sreću i blagostanje.

Kada se naredne godine ofarba nova čuvarkuća, stara se baca u reku kako bi odnijela sva zla i nesreće ili se zakopa u vinogradu, bašti ili na nekom drugom mestu pa štiti zemlju od prirodnih nepogoda.

Tradicija farbanja jaja potiče iz prethrišćanskog perioda, prije Hrista i njegovog stradanja. Jaja su oduvijek bila simbol rađanja i pobjede nad smrću, jer kada se ljuska slomi, iz jajeta se “rađa” novi život. Kada uskršnje jaje pukne, vjeruje se da je to dobar znak.

Farbanje jaja povezano sa Vaskrsom, prvi put se pominje u 12. vijeku ( našoj zemlji to se odnosi na 16. vijeka).

Zašto se jaja farbaju na Vaskrs? Navode se dve legende, prva glasi: kada je Marija Magdalena došla u Rim da pripoveda jevanđelje, stigla je i do cara Tiberija. Poklonila mu je korpu jaja. Car nije vjerovao u Hristovo vaskrsenje, pa je to uporedio sa mogućnošću da jaja postanu crvena. Marija Magdalena je rekla: „Hristos vaskrse“, i sva jaja u korpi su dobila crvenu boju. Druga legenda kaže da su stanovnici Jerusalima ismijevali hrišćane da Hristos nije vaskrsao jer je to nemoguće, kao što nije moguće da kokoške snesu crvena jaja, rekoše. Naredne godine, na Vaskrs, sve kokoške u Jerusalimu snijele su crvena jaja.