Ljekari upozoravaju: Astma može da se javi u bilo kojoj životnoj dobi, a većina ne zna da je ima
22.11.2025. | 19:21Iako se astma najčešće javlja u djetinjstvu, sve je više slučajeva kada se bolest razvije tek u zrelim godinama kada zna da bude ozbiljnija i teža za liječenje.
Prema riječima pulmološkinje dr Rejčel Taljeršio sa Klinike Klivlend, sve više ljudi razvija astmu nakon 20. godine života. Riječ je o takozvanoj astmi s početkom u odraslom dobu, a simptomi su isti kao kod dječje – ali u odrasloj dobi često su izraženiji i dugotrajniji, prenosi Slobodna Dalmacija.
Kad se astma pojavi kasnije
“Simptomi su isti kao kod djece, ali su kod odraslih obično teži i ređe nestaju sami od sebe”, pojašnjava dr Taljeršio.
Odrasli često godinama ignorišu prve znakove, pripisujući ih slaboj kondiciji ili starenju. Najčešći simptomi uključuju zadihanost, stezanje u grudima, hronični suvi kašalj i osjećaj nedostatka vazduha. Ako se na vrijeme ne postavi dijagnoza, može doći do trajnog oštećenja pluća.
„Ako osjećate da vam disanje nije kao ranije, nemojte to smatrati normalnim dijelom starenja. Potražite pomoć”, savjetuje doktorka.
Teža nego u djetinjstvu
Kod odraslih je astma češće teška i uporna. Uz to, dijagnoza često kasni jer se simptomi miješaju s drugim bolestima – od refluksa i srčane slabosti do hronične opstruktivne bolesti pluća (HOBP).
Zbog toga je i smrtnost od astme u odraslom dobu veća nego kod djece. Dodatni problem je što pluća s godinama gube elastičnost, a mišići koji pomažu pri disanju slabe.
Neki lijekovi koji se koriste za druge bolesti – na primjer beta-blokatori za srce ili oralni steroidi – mogu dodatno pogoršati simptome astme.
Ko je u većem riziku
Postoji više činilaca koji povećavaju vjerovatnoću razvoja astme u zrelijoj dobi:
-nasljeđe – ako neko u porodici ima astmu, rizik je veći
-pušenje i pasivno pušenje – dim i hemijski iritansi oštećuju disajne puteve
-prekomjerna težina i manjak aktivnosti – utiču na funkciju pluća i povećavaju upalu
-hormonske promjene – trudnoća i menopauza mogu potaknuti pojavu simptoma
-alergije – česti pokretači kasnije razvijene astme
-radno okruženje – prašina, hemikalije, gasovi i industrijska isparenja
-druga stanja – teže respiratorne infekcije, zloupotreba lijekova ili određeni medikamenti
Postavljanje dijagnoze
Ljekar će napraviti test disanja (spirometriju) kako bi procijenio funkciju pluća. Ako već koristite inhalatore, potrebno je izostaviti ih dan prije testiranja.
Važno je prethodno isključiti druga stanja sličnih simptoma. Kada se dijagnoza potvrdi, slijedi sljedeći korak – pronaći najbolju terapiju za svakodnevno funkcionisanje.
Kod odraslih je često potrebna kombinacija inhalacionih kortikosteroida, lijekova za održavanje i biološke terapije.
Liječenje i svakodnevni život
Astma se ne može u potpunosti izliječiti, ali se može veoma uspješno držati pod kontrolom. Ključno je poznavati svoje okidače i slijediti plan liječenja. Dr Taljeršio savjetuje:
-uzimajte terapiju redovno i ne mijenjajte doze bez savjeta ljekara
-pratite funkciju pluća i kod kuće
-imajte plan za napade – dogovorite s ljekarom šta uraditi ako se simptomi pogoršaju
-pazite na kvalitet vazduha – ostanite u zatvorenom kada je napolju zagađenje i razmislite o prečišćivaču
-održavajte fizičku aktivnost, vježbajte redovno i postepeno, uz inhalator pri ruci
-prestanite da pušite – ni vajp nije sigurnija alternativa
-brinite o mentalnom zdravlju – stres i anksioznost mogu izazvati ili pogoršati napade
Vježbe disanja takođe mogu biti od velike koristi.
Kad lakše dišemo – sve je lakše
Astma koja se pojavi u odraslom dobu može biti iznenađenje, ali nije nerješiva. Uz pravilnu dijagnozu i terapiju, većina ljudi vodi normalan, aktivan život.
“Nedijagnostikovana astma može uzrokovati trajni gubitak plućne funkcije”, upozorava dr Taljeršio i dodaje da kada znate šta vam se događa i imate plan, mnogo ćete lakše disati – i doslovno i figurativno.
