Kako saopštiti loše vijesti, a ne izazvati buru negativnih emocija

22.10.2023. | 09:18

Niko ne voli da saopštava loše vijesti, naročito kada su u pitanju nama drage osobe za koje znamo da će reagovati emotivno i burno. Ipak, postoje jednostavni savjeti koji nam mogu pomoći da proces saopštavanja prođe što bezbolnije za obje strane – kako za nas, tako i za onoga ko treba da čuje lošu vijest.

Raskid emotivnog odnosa, prekid dugogodišnjeg prijateljstva ili saradnje, pa čak i tragični događaji – sve su ovo sastavni činioci naših života, a saopštavanje loših vijesti je nekada i teže nego njihovo prihvatanje. U dobrom dijelu slučajeva, emocije postoje kod obe strane, a kako se nelagodna situacija ne bi pretvorila u burnu i dramatičnu, obratite pažnju kako ćete do sagovornika donijeti informacije.

Pripremite se za razgovor

Saopštavanje loših vesti je uviek stresno za obje strane, a zamuckivanje, traženje pravih riječi i slično može samo dodatno unijeti napetost u razgovor. Kako biste to izbjegli, zapišite osnovne teze o kojima će biti riječi, a ukoliko imate tremu, možete i provježbati govor ispred ogledala. Naravno, to ne znači da treba da cijeli razgovor “nabubate” napamet i izdeklamujete sve od riječi do riječi, ali one osnovne momente bi trebalo da imate u glavi u svakom trenutku. Tokom razgovora sačuvajte smirenost, ali nemojte nikako biti ravnodušni i odavati utisak da vam je svejedno.

Bazirajte se na provjerenim činjenicama

Pripremite se na to sa vaš sagovornik loše vijesti može primiti veoma emotivno i burno, a kako biste zaštitili oboje, budite spremni da pojasnite zbog čega se ovaj razgovor vodi i kako je do njega došlo. Sve zavisi, naravno, od slučaja do slučaja, ali onda kada imate priliku da razgovor potkrepite činjenicama, to i učinite. Neka sagovornik i sam objektivno sagleda situaciju i ovlada svim važnim činjenicama.

Odaberite pravo vrijeme i mjesto

Veoma je važno i da odaberete pravi trenutak kada ćete lošu vest saopštiti, ali i mjesto na kome ćete se oboje osjećati komforno i gdje vas niko i ništa neće ometati. Ukoliko nakon saopštavanja loše vesti očekujete da bi razgovor mogao da se nastavi i pređe u diskusiju, isplanirajte i to, kako ne biste jednostavno rekli sve što imate reći i samo se okrenuli i otišli. Zavisno od teme, sagovorniku će verovatno biti potrebno malo vremena da “svari” informacije i zatim o njima i popriča, pa budite spremni i na takav razvoj situacije.

Loše vijesti saopštite prilikom susreta, a ne telefonom ili SMS porukom

Prekidanje emotivnog odnosa ili davanje otkaza na poslu putem poziva, poruke ili mejla je prije svega nepoštovanje druge strane, dok saopštavanje o nesrećnom slučaju, bolesti ili nekoj drugoj tragediji na isti način pokazuje i odsustvo empatije i osnovnog razumijevanja ljudskih emocija. Zato, ukoliko je na vama odgovornost da sagovorniku prenesete neke loše vijesti, predložite da se vidite u što kraćem roku i izbegavajte da nagovještaje dajete telefonom.

Budite empatični, ali direktni i iskreni

Ne pokušavajte da sakrijete pravu istinu i nemojte biti isuviše nježni, meki i ranjivi kada saopštavate loše vijesti. Ukoliko, primjera radi, dajete otkaz zaposlenom, nemojte mu govoriti da on ništa nije kriv i da je pokazao odlične rezultate ako to tako ne mislite. Umest otoga, jasno i koncizno iznesite realne razloge otkaza i dajte “fidbek” o stvarnom stanju stvari. Isto važi i za raskid emotivnog odnosa, prijateljstva i slično.

Ne “uvijajte u ukrasni papir”

Osim toga, istraživanja su pokazala da oni koji iščekuju loše vesti uvijek radije biraju da im se sve kaže direktno, bez “uvijanja u ukrasni papir” i bez predugačkih uvertira, jer tada nivo stresa samo raste. Dakle, zaobiđite raspredanje o vremenu, gužvi u saobraćaju i besmislenim temama, već odmah nakon pozdravljanja pređite na stvar. Time ćete i sebi, ali i drugoj strani skratiti muke i osećaj neprijatnosti, a vaš sagovornik će imati i utisak da preko puta njega sedi transparentna i iskrena osoba.

Birajte riječi, ali i ton komunikacije

Ne samo da je važno da birate prave riječi kada drugoj osobi saopštavate loše vijesti, već je jednako značajno i da ono što govorite bude ispraćeno adekvatnim tonom. Podrugivanje, podsmesi i omalovažavanje nikako ne treba da budu dio ovako delikatnih razgovora, a ton treba da bude ispunjen razumevanjem, ali i objektivnošću.

Pokažite da vam je stalo i da želite da pomognete

Na kraju neprijatnog razgovora, obavezno pitajte sagovornika kako se osjeća nakon što je primio loše vijesti i pokažite da vam je stalo ukoliko i zaista jeste. Nikako nemojte glumiti brigu, podršku i slično – iskrenost je najvažnija. Ukoliko želite i imate mogućnosti nekako da pomognete, to možete i predložiti, a ako vaš sagovornik prihvati pomoć, budite odgovorni i držite do svoje riječi. Najgore što može da se desi jeste da predložite pomoć, a zatim samo nestanete kao da se ništa nije desilo.