FOTO: AGENCIJE
Kako pogrešna boja fasade može da pretvori kuću u “pakao”: Ključni savjet stručnjaka koji spasava vaš novčanik FOTO
03.07.2026. | 13:33
Izbor boje za spoljašnje zidove kuće najčešće se posmatra isključivo kroz estetsku prizmu i trenutne arhitektonske trendove. Međutim, boja spoljašnjeg zida ima ogroman, naučno dokazan uticaj na to koliko će se objekat zagrijavati tokom tropskih ljetnih dana, a samim tim i koliko će toplote proći u unutrašnjost doma.
Ipak, sama nijansa nije jedini faktor jer na krajnju temperaturu utiču i debljina zida, vrsta izolacije, položaj kuće i količina sunca. U građevinskoj nauci ključni termin za ovu pojavu je albedo, odnosno solarna reflektancija koja pokazuje sposobnost površine da odbije sunčevu energiju. Dok svježi snijeg ima indeks do 0,9, crna fasada ima poražavajućih 0,05, što znači da tamne površine upijaju više od 90 odsto sunčeve energije.
Ovu fiziku materijala na plastičnom primjeru za BL portal pojašnjava banjalučki majstor i fasader Saša Obradović, sa dugogodišnjim iskustvom rada na terenima širom regiona.
„Bijela fasada odbija preko 80 odsto zračenja, dok u istim ljetnim uslovima tamnosiva, antracit ili bordo fasada na direktnom suncu dostižu temperaturu od 60 pa čak i 70 stepeni Celzijusa. To je i do 30 stepeni više u odnosu na svijetle zidove, zbog čega bijela, bež i svijetlosiva boja drastično smanjuju opterećenje klima uređaja i čine prostor prijatnijim“, ističe Saša Obradović za BL portal.
Među investitorima vlada česta zabluda da će kuća sa tamnom fasadom automatski biti toplija za 20 stepeni unutra, što struka oštro demantuje. Toplota na svom putu mora da prođe kroz završni malter, ljepilo, izolaciju, nosivi zid i unutrašnji malter.
Zbog toga je kvalitetna izolacija od 10 do 15 centimetara kamene vune ili stiropora uvijek važnija od same boje, ali tamne fasade kriju daleko opasniju zamku koja se tiče dugovječnosti samog objekta.
O tome zašto tamni zidovi propadaju brže od svijetlih, sagovornik nudi jasan građevinski alarm.
„Najveći problem tamnih fasada nisu samo ljetni računi za struju, već konstantno širenje i skupljanje materijala. Kada fasada ujutro ima 18 stepeni, a popodne skoči na 65 stepeni, ta brutalna temperaturna naprezanja stvaraju mikropukotine, izazivaju ljuštenje završnog sloja i ubrzavaju starenje boje“, naglašava Saša Obradović za BL portal.
Spas za ljubitelje modernih, tamnih objekata leži u novim tehnologijama i takozvanim hladnim pigmentima. Ovi specijalni premazi izgledaju tamno, ali imaju sposobnost da odbijaju veliki dio infracrvenog zračenja, pa antracit fasada više nije nužno vrela kao prije dvadeset godina, mada stručnjak napominje da nisu sve boje na tržištu napravljene tom tehnologijom.
Prilikom projektovanja i renoviranja kuća u našim klimatskim uslovima, posebnu pažnju treba obratiti na strane svijeta. Južne i zapadne strane koje trpe najveći udar sunca zahtijevaju isključivo svijetle i pastelne tonove, dok se na sjevernoj i istočnoj strani može eksperimentisati sa tamnijim koloritom, što potvrđuje i naš sagovornik.
„Korišćenje refleksivnih površina može smanjiti potrebu za hlađenjem objekta i do 10 odsto, a idealan balans za svaku kuću je kombinacija vrhunske termoizolacije i paropropusne, svijetle fasadne boje koja omogućava zidovima da dišu i uspješno odolijevaju ljetnim ekstremima“, zaključuje Saša Obradović za BL portal.
Na kraju, matematika ljetnih vrelina jasno pokazuje da estetika ne smije biti ispred funkcionalnosti, jer samo pametan izbor svijetle nijanse i kvalitetne izolacije garantuje da se vaša kuća iz snova tokom jula i avgusta neće pretvoriti u užarenu zamku za vaš novčanik.
