Kako bi starije osobe trebalo da se nose sa visokim temperaturama
21.07.2025. | 21:53Prekomjerno visoke temperature vazduha i vlažnost opterećuju tijelo i organizam, ali to ne doživljavaju svi podjednako. Među onima koji su posebno ugroženi su starije osobe.
Metaboličke promjene povezane sa starenjem posebno otežavaju starijim osobama podnošenje vrućine, kaže dr Bernd Betiger, profesor na Medicinskom fakultetu u Berlinu i specijalista za hitnu medicinu.
On nas podsjeća da stariji imaju smanjen osjećaj žeđi i zbog toga ne unose dovoljno tečnosti u organizam.
Pored toga, mnogi od njih uzimaju lijekove, poput onih za bolesti bubrega ili srca, koji imaju diuretički efekat. Njihova regulacija tjelesne temperature je takođe sporija, što čini njihovo tijelo manje sposobnim da se ohladi znojenjem.
„Sve navedeno povećava vjerovatnoću pregrijavanja ili dehidratacije na ekstremno visokim temperaturama“, upozorava Betiger.
Zbog toga, starije osobe treba posebno da vode računa o sebi i drugima svojih godina tokom vrelijih ljetnjih dana, posebno one koje žive same.
Postoji niz načina na koje starije osobe mogu ostati zdrave i osjećati se bezbjedno po vrućem vremenu, a najvažniji od njih je da piju puno tečnosti.
Idealno bi bilo, podsjeća nas Betiger, da se pridržavaju rutine hidratacije, što znači piti nekoliko gutljaja tečnosti svakih petnaest minuta ili punu čašu svaka dva sata.
U vrućem danu, on savjetuje konzumiranje dva do tri litra tečnosti. Ova smjernica se ne odnosi na sve starije osobe, kao što su one koje pate od srčanih ili bubrežnih bolesti. Takvim osobama se savjetuje da se konsultuju sa svojim ljekarom.
Nakon korišćenja toaleta u vrućim danima, dobra je ideja da provjerite boju urina. Svijetlo žuta boja je dobar znak, prema smjernicama Njemačkog društva za vaskularnu hirurgiju i vaskularnu medicinu (DGG). Nasuprot tome, tamno žuta boja ili mala količina urina su znak dehidratacije.
Laki, lako svarljivi obroci takođe vam mogu pomoći da se nosite sa vrućim i vlažnim vremenom. Ako je moguće, u ishranu uključite voće i povrće sa visokim sadržajem vode, kao što su dinje, krastavci, jagode ili breskve, što će takođe povećati unos tečnosti.
Slani krekeri su odgovarajuća užina. „Oni vas čine žednim i istovremeno povećavaju nivo soli u organizmu“, kaže Betiger, dodajući da pomažu u nadoknađivanju ključnih minerala izgubljenih znojenjem.
Kada je u pitanju hlađenje tijela, on nudi nekoliko preporuka: „Umotajte ruke ili stopala u lagane vlažne krpe, napravite hladne kupke za stopala ili ruke, hidrirajte kožu iz bočice sa raspršivačem i/ili koristite ventilator.“
I naravno, trebalo bi da svoj dom održavate što hladnijim. Ventilacija je najbolja kada je napolju hladnije nego unutra, kao što je rano ujutru.
Važno je i odgovarajuće oblačenje. Svijetla odjeća je najbolji izbor, savjetuje Njemačka agencija za zaštitu životne sredine (UBA), jer reflektuje sunčevu svjetlost i apsorbuje manje toplote od tamnih boja.
Trebalo bi da bude lagana, napravljena od prirodnih vlakana i komotnog kroja kako bi omogućila cirkulaciju vazduha i spriječila zadržavanje toplote na koži.
Kada su u pitanju znaci opasnosti na koje treba obratiti pažnju po vrućem vremenu, to su „iznenadni simptomi poput vrtoglavice, slabosti, ubrzanog otkucaja srca, glavobolje, uznemirenosti i konfuzije. Sve ovo može ukazivati na to da se tijelo pregrijava i dehidrira“, kaže Betiger.
Ako se pojave, potražite hladno mjesto i nadoknadite tečnost ili, ako starija osoba nije u mogućnosti da to učini, pronađite nekoga da je odvede na takvo mjesto. Ako starija osoba izgubi svijest ili niste sigurni šta bi trebalo da radite, najbolje je da pozovete hitnu pomoć.
