Javlja vam se bol u glavi kada vježbate? Evo šta ga može izazvati

01.11.2025. | 21:33

Glavobolje koje se javljaju tokom ili poslije vježbanja mogu biti frustrirajuće, posebno kada ste sigurni da pijete dovoljno vode i radite sve “kako treba”. Mogu biti prirodna reakcija tijela na napor, ali nekada i znak da nešto nije u redu. U zavisnosti od uzroka, možete učiniti nekoliko stvari da ih spriječite.

Iako su često bezopasne, ove takozvane “glavobolje pri fizičkom naporu” mogu ozbiljno pokvariti utisak nakon treninga i navesti vas da preispitate šta ste pogrešno uradili. Najčešće se javljaju kao pulsirajući bol koji zahvata obje strane glave i može trajati od nekoliko minuta do više sati, a ponekad i dana. Obično se javljaju poslije intenzivne fizičke aktivnosti – trčanja, plivanja, dizanja tegova ili bilo kog treninga koji dovodi organizam do granice izdržljivosti.

Podaci pokazuju da se ovaj tip glavobolja javlja kod oko 12 odsto odraslih, ali u pojedinim istraživanjima taj procenat dostiže i 25 odsto, zavisno od uzrasta, pola i nivoa fizičke aktivnosti. U većini slučajeva, glavobolje izazvane vježbanjem nisu opasne i nestaju same od sebe, često nakon nekoliko mjeseci redovnog treninga. Ipak, njihov uzrok nije u potpunosti razjašnjen.

Jedna od najpopularnijih teorija je da do njih dolazi zbog promjena u protoku krvi u mozgu. Tokom intenzivnog vježbanja, tijelo povećava dotok kiseonika i krvi u mozak, što širi krvne sudove i stvara privremeni porast pritiska unutar lobanje, a upravo taj porast pritiska može izazvati bol.

Kako se tijelo vremenom priloagodi na napor, krvni sudovi postaju elastičniji i bolje regulišu protok, pa glavobolje počinju da se javljaju rjeđe. Ovo bi moglo objasniti zašto se taj problem češće javlja kod ljudi koji tek počinju sa vježbanjem nego kod onih sa više iskustva. Takođe, oni koji pate od migrena imaju veću vjerovatnoću da će ih osjetiti, jer se i jedne i druge glavobolje povezuju sa sličnim vaskularnim mehanizmima.

Spoljašnji faktori, kao što su vrućina i dehidracija, dodatno povećavaju rizik. Mozak ne može da se rashladi znojenjem kao ostali dijelovi tijela, pa se prilikom visokih temperatura povećava protok krvi ka mozgu kako bi se regulisala njegova temperatura. To, opet, može dovesti do porasta pritiska i pojave bola. Ako ste i dehidrirani, organizam je pod još većim opterećenjem – srce radi jače, krv se zgušnjava, a cirkulacija postaje sporija. Iako dehidracija sama po sebi nije direktan uzrok, čini vas podložnijim glavobolji.

Glavobolje izazvane naporom najčešće su prolazne i ne ostavljaju trajne posljedice. Ipak, u rijetkim slučajevima mogu biti znak ozbiljnijeg zdravstvenog stanja kao što su krvarenje u mozgu, spazam krvnih sudova, povećan pritisak unutar lobanje ili infekcija. Trebalo bi odmah potražiti medicinsku pomoć ako je bol jak i iznenadan, ako ga prate zamućen vid, konfuzija, ukočen vrat, slabost, mučnina ili povraćanje ili ako traje duže od 24 sata bez poboljšanja.

Potpuno sprečavanje ovih glavobolja nije moguće, ali nekoliko dobrih navika može pomoći. Pored adekvatne hidratacije, preporučuje se postepeno povećavanje intenziteta vježbanja i dobro zagrijavanje prije svakog treninga. Ako ste skloni ovim tegobama, nekoliko mjeseci zadržite lagani do umjereni tempo dok se tijelo ne navikne na fizički napor. Dobar san, uravnotežena ishrana i redovno mjerenje krvnog pritiska takođe mogu pomoći u prevenciji, prenosi “Independent”.