Istine i zablude o artritisu: Šta bi trebalo da znate o ovom oboljenju
09.11.2025. | 19:05Artritis predstavlja jedno od najrasprostranjenijih hroničnih oboljenja, a žene su njime pogođene češće nego muškarci.
Prema podacima Fondacije za artritis, ovaj termin obuhvata više od stotinu različitih oblika artritisa i srodnih bolesti.
Iako se artritis često povezuje sa starenjem, može uticati na ljude svih uzrasta. Više od jedne trećine ljudi koji žive s ovim stanjem kaže da ono ometa njihovu sposobnost da rade i uživaju u životu.
Uprkos njegovoj rasprostranjenosti, mnoge zablude o artritisu i dalje postoje, što dovodi do zabune oko njegovih uzroka, liječenja i strategija upravljanja. Evo šta treba da znate, piše miss7zdrava.24sata.hr.
Mit 1: Artritis pogađa samo starije osobe
„Iako artritis može izgledati češći kod starije populacije, on svakako nije ograničen na određenu starosnu grupu i može uticati na ljude bilo koje dobi“, objasnila je dijetetičarka Sara Šlihter za Eating Well.
Iako je tačno da je osteoartritis češći kod starijih osoba zbog habanja zglobova, artritis ne prepoznaje godine. Stanja poput reumatoidnog artritisa, juvenilnog idiopatskog artritisa i psorijatičnog artritisa mogu se razviti kod mlađih odraslih, pa čak i djece. Istina je da genetika, infekcije, povrede i životne navike mogu povećati rizik od razvoja bolesti, bez obzira na godine.
Mit 2: Pucketanje zglobova uzrokuje artritis
Vjerovatno ste upozoreni da pucketanje zglobova može dovesti do artritisa. Međutim, ovaj sveprisutan mit vjerovatno potiče od zvuka pucanja, koji neki mogu protumačiti kao štetan za zglobove. Iako nema mnogo istraživanja na ovu temu, nekoliko studija nije pokazalo vezu između pucanja zglobova i razvoja artritisa.
Umjesto toga, vjeruje se da zvuk dolazi od oslobađanja mjehurića gasa u sinovijalnoj tečnosti koja amortizuje zglobove, a ne od kostiju koje se taru jedna o drugu. Iako pucketanje zglobova može biti dosadno za one oko vas, nije štetno za vaše zglobove i neće dovesti do artritisa.
Mit 3: Vježbanje pogoršava artritis
Za one koji žive s artritisom, strah od pogoršanja bola ili oštećenja zglobova često znači da će biti manje fizički aktivni. Međutim, sjedilački način života zapravo može vremenom pogoršati simptome artritisa.
„Fizička aktivnost, kretanje, svakako do maksimuma bola ili snage, može pružiti bolju pokretljivost i psihološki efekat tako da oboljeli ne gubi moral (ne klone duhom), već se bori dalje i ne popušta pred bolešću, koja je nažalost i dalje najčešća pojava. Pri tome, nikada ne treba zanemariti propisanu terapiju lijekovima“, rekao je za miss7zdrava Nenad Horvat, predsjednik Udruženja Remisija.
Istraživanja pokazuju da vježbanje može biti korisno jer jača mišiće oko zglobova, poboljšava fleksibilnost i smanjuje upalu. Takođe može spriječiti razgradnju hrskavice i smanjiti bol i ukočenost u zglobovima.
Vježbe niskog intenziteta poput hodanja, vožnje bicikla ili korištenja eliptičnog trenažera mogu biti posebno korisne.
Međutim, ako imate artritis, razgovarajte sa svojim ljekarom ili fizioterapeutom prije nego što započnete bilo koji program vježbanja. Oni vam mogu pomoći da odredite najbolju vrstu fizičke aktivnosti za vaše potrebe.
Mit 4: Sve vrste artritisa su iste
Artritis se često tretira kao jedno stanje. Međutim, to je opšti termin za niz poremećaja koji pogađaju zglobove. Dva najčešća tipa – osteoartritis i reumatoidni artritis – imaju različite uzroke i mogućnosti liječenja.
Osteoartritis je najčešći tip artritisa, koji karakteriše progresivna razgradnja zglobnog tkiva tokom vremena. Iako tačan uzrok nije poznat, može oštetiti hrskavicu, tetive, ligamente i kosti.
Nasuprot tome, reumatoidni artritis je autoimuni poremećaj kod kojeg imuni sistem pogrešno napada zglobove, što izaziva upalu i oštećenje. To može dovesti do bola, ukočenosti i otoka.
Ako imate bolove u zglobovima, obratite se svom ljekaru radi pravilne dijagnoze. Razumijevanje uzroka i liječenja vašeg specifičnog tipa artritisa ključno je za uspješno upravljanje bolešću.
Mit 5: Ne možete ništa učiniti povodom artritisa
Iako je artritis hronično stanje koje se ne može izliječiti, postoje mnoge strategije koje mogu pomoći u upravljanju simptomima i poboljšanju kvaliteta života, uključujući promjene u ishrani.
„Ishrana može uticati na simptome artritisa, a fokusiranje na antiinflamatornu hranu poput morskih plodova, voća i povrća, pa čak i određenih suplemenata, može pomoći u ublažavanju simptoma“, dodala je Šlihter.
Iako ne postoji jedinstvena dijeta za ublažavanje simptoma artritisa, mediteranska ishrana se pokazala najkorisnijom. Bogata je antiinflamatornim namirnicama poput masne ribe, voća, povrća, orašastih plodova i sjemenki. Istraživanja sugerišu da može biti posebno korisna kod reumatoidnog artritisa.
Strategije za upravljanje artritisom
Ako živite s artritisom, evo nekoliko dokazanih strategija koje mogu pomoći u smanjenju bola i poboljšanju kvaliteta života:
Uključite vježbe niskog intenziteta poput plivanja, vožnje bicikla ili hodanja u svoju svakodnevnu rutinu.
Jedite antiinflamatornu ishranu bogatu voćem, povrćem, orašastim plodovima, sjemenkama, integralnim žitaricama, mahunarkama i masnom ribom.
Održavajte zdravu tjelesnu težinu – višak kilograma povećava pritisak na zglobove i pojačava bol.
Upravljajte stresom, jer je poznato da stres može pogoršati simptome reumatoidnog artritisa.
Koristite tehnike poput meditacije, pažnje i terapije kako biste smirili um i ublažili fizičke simptome.
Artritis možda ne možemo u potpunosti spriječiti ili izliječiti, ali pravilnim pristupom moguće je živjeti aktivno, ispunjeno i s manje bola.
