Imate osjećaj da srce “preskače” ili “leprša”: Kardiolog otkriva ispravnu terapiju

12.12.2025. | 10:22

Brz ili nepravilan rad srca može da izazove osjećaj da srce “preskače” ili “leprša”. Neki ljudi ne primijećuju promjenu ritma, ali osjećaju umor ili kratak dah.

Atrijalna fibrilacija (afib) je najčešći poremećaj srčanog ritma i povećava rizik od moždanog udara. Za mnoge pacijente lijekovi su najvažniji dio liječenja, a kardiolozi danas sve češće savjetuju da se terapija započne odmah nakon postavljanja dijagnoze.

– Što ranije počnemo s terapijom, veća je vjerovatnoća da ćemo spriječiti napredovanje bolesti – objašnjava dr Sunil Kapur, kardiolog u bolnici Brigham and Women’s, koja je dio Uviverziteta Harvard. Kod atrijalne fibrilacije epizode mogu da traju od nekoliko sekundi do više dana, pa čak i duže.

– Na primjer, neko može da ima napad koji traje pola sata, a da se sljedeći javi tek poslije šest mjeseci – kaže dr Kapur. Međutim, s vremenom se napadi produžavaju i postaju češći, prenosi Health.harvard.edu.

Šta je poremećaj srčanog ritma?

U normalnim uslovima srce kuca ravnomjerno, od 60 do 100 puta u minuti. Ako električni signali koji regulišu ritam ne funkcionišu pravilno, otkucaji mogu postati prespori, prebrzi ili nepravilni. Ti poremećaji se nazivaju aritmije. Spori ritam (manje od 60 otkucaja) naziva se bradikardija, a brzi ritam (više od 100) tahikardija.

Tahikardija može da bude pravilna – supraventrikularna tahikardija (SVT), ili nepravilna – atrijalna fibrilacija (afib). Bradikardija je česta kod starijih osoba, ali se najčešće rešava ugradnjom pejsmejkera, a ne lijekovima. SVT se javlja rijetko, dok se atrijalna fibrilacija sa godinama sve češće dijagnostikuje i pogađa oko svaku jedanaestu osobu stariju od 65 godina.

Kada su lijekovi neophodni?

Osobama koje imaju izražene simptome najčešće se propisuju lijekovi koji usporavaju srčani ritam. To su tzv. lijekovi za kontrolu frekvencije, među kojima su beta-blokatori i blokatori kalcijumskih kanala. Uobičajeni beta-blokatori su atenolol, bisoprolol, karvedilol, metoprolol, nadolol i propranolol.

Od blokatora kalcijumskih kanala koriste se diltiazem i verapamil. Stariji lijek digoksin takođe može da uspori rad srca, ali se danas ređe koristi jer je manje efikasan i ima veći rizik od neželjenih efekata. Ipak, može biti opcija za pacijente koji ne podnose druge lijekove.

Pored ovih lijekova, pacijenti ponekad dobijaju i antiaritmike, koji djeluju na sam ritam srca.

– Ove grupe lijekova dajemo i osobama koje nemaju izražene simptome, kako bismo sprečili da srčani mišić oslabi zbog dugotrajnog ubrzanog rada – dodaje dr Kapur.

Antiaritmici

Ako lijekovi za kontrolu frekvencije ne daju rezultat, kardiolog može da prepiše antiaritmik koji pomaže da se srce vrati u pravilan ritam. Ovi lekovi imaju više neželjenih efekata i mogu da izazovu nove poremećaje ritma, pa se terapija često započinje pod nadzorom u bolnici. Najčešće korišćeni su amiodaron, disopiramid, dofetilid, dronedaron, flekainid, propafenon i sotalol.

Kada lijekovi nisu dovoljni ili izazivaju nuspojave, postoji mogućnost električne kardioverzije, odnosno primene kontrolisanog električnog impulsa koji vraća srce u normalan ritam, ili kateterske ablacije, kojom se uklanja izvor poremećaja u srčanom tkivu, prenosi Health.harvard.edu.

Prevencija moždanog udara

Tokom epizoda atrijalne fibrilacije krv može da se zadrži u pretkomorama srca, što povećava rizik od stvaranja ugruška. Ako se takav ugrušak otkine i dospje u mozak, može izazvati moždani udar. Zato većina pacijenata uzima antikoagulanse, odnosno lijekove za razređivanje krvi.

Najčešće se koriste novi oralni antikoagulansi (NOAC): apiksaban, dabigatran, edoksaban i rivaroksaban. Stariji lek varfarin i dalje ima svoju primenu, ali zahteva redovne kontrole i pažljivo praćenje ishrane i drugih lijekova. Zbog jednostavnije upotrebe, NOAC lekovi se danas uglavnom preporučuju umesto varfarina, osim kod osoba koje imaju mehaničke srčane zaliske ili težu mitralnu stenozu (suženje mitralnog zaliska), njima je varfarin i dalje najbezbedniji izbor, poručuje dr Sunil Kapur.