Dječija hipertenzija: Tihi problem koji pogađa sve više mališana

11.05.2026. | 22:55

Prije dvadesetak godina vjerovali smo da je hipertenzija bolest odraslih ljudi, međutim, danas se bilježi značajno veći broj djece sa povišenim krvnim pritiskom.

Ovo nije samo statistika – u svakodnevnoj kliničkoj praksi otkrije se bar jedno dijete sa ovim problemom. Upravo zato je važno da roditelji budu informisani i upoznati sa ovim stanjem, piše za Stetoskop dr Karin Vasić, specijalista pedijatrije i subspecijalista kardiologije.

Procjene pokazuju da od hipertenzije boluje između dva i pet odsto djece u svijetu. Kod mlađe djece učestalost je manja (jedan do tri odsto), dok kod adolescenata može dostići i do 30 odsto. To praktično znači da jedno od 25 djece uzrasta od 12 do 19 godina ima hipertenziju, dok čak svako deseto dijete ima vrijednosti pritiska iznad normalnih za svoj uzrast.

Nekada je kod djece dominirala sekundarna hipertenzija (kao posljedica drugih bolesti), ali se danas sve češće susreće primarna hipertenzija. Ovaj pomak je u velikoj mjeri povezan sa porastom gojaznosti među djecom.

Gojaznost kao važan faktor rizika

Porast tjelesne mase kod djece postaje sve izraženiji problem. U Srbiji, kao i širom svijeta, broj djece sa prekomjernom težinom stalno raste, dok je fizičke aktivnosti sve manje.

Prema podacima iz Srbije, gotovo trećina djece uzrasta 7-14 godina ima višak kilograma, pri čemu je značajan procenat i gojazan. U posljednjih desetak godina ovaj problem je višestruko porastao.

Na globalnom nivou, posebno zabrinjava činjenica da se gojaznost javlja i kod veoma male djece. Način života, ishrana i nivo fizičke aktivnosti igraju ključnu ulogu u ovom trendu.

Koliko je hipertenzija kod djece ozbiljna?

Visok krvni pritisak u djetinjstvu nije bezazlen. Ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme, postoji velika vjerovatnoća da će se nastaviti i u odraslom dobu.

Kod djece hipertenzija može dovesti do:

-zadebljanja krvnih sudova,
-uvećanja srčanog mišića,
-poremećaja metabolizma (npr. insulinske rezistencije),
-oštećenja bubrega,
-promjena na očnom dnu.

Sve ovo povećava rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti kasnije u životu, poput infarkta ili moždanog udara, prenosi N1.

Kako prepoznati povišen krvni pritisak kod djeteta?

Hipertenzija kod djece često prolazi bez simptoma i zato se naziva „tihim problemom“. Upravo zbog toga je važno redovno mjerenje krvnog pritiska kod djece starije od tri godine.

U većini slučajeva simptomi izostaju, ali se ponekad mogu javiti:

-glavobolja (najčešće u potiljačnom dijelu),
-krvarenje iz nosa,
-rjeđe se javljaju i bol u grudima, smetnje vida ili poremećaji svijesti i zahtijevaju hitnu reakciju.

Dječaci češće obolijevaju od djevojčica, a problem je izraženiji u adolescenciji, posebno kod gojazne djece.

Uzroci hipertenzije kod djece

Povišen krvni pritisak može biti:

-primaran – bez jasnog uzroka,
-sekundaran – kao posljedica druge bolesti.

Kod mlađe djece najčešći uzroci su: bolesti bubrega i mokraćnih puteva, hormonski poremećaji, urođene srčane mane (npr. suženje aorte).

Kod starije djece i adolescenata češće se radi o primarnoj hipertenziji, često povezanoj sa gojaznošću i genetskom predispozicijom.

Dodatni faktori rizika uključuju porodičnu istoriju bolesti, stres, poremećaje sna, nisku porođajnu težinu, kao i pušenje majke u trudnoći.

Kako se postavlja dijagnoza hipertenzije kod djece?

Za razliku od odraslih, kod djece se normalne vrijednosti krvnog pritiska određuju u odnosu na uzrast, visinu i težinu.

Dijagnoza se postavlja ponovljenim mjerenjima u ambulanti, mjerenjem kod kuće ili 24-časovnim monitoringom (ABPM), koji daje najprecizniju sliku. Ovaj aparat mjeri pritisak tokom cijelog dana i noći i pomaže da se razlikuje stvarna hipertenzija od tzv. „hipertenzije bijelog mantila“ – povišen pritisak samo kod ljekara.

Liječenje hipertenzije kod djece

Terapija zavisi od uzroka, ali osnovni pristup uključuje promjenu životnih navika:

-zdravu i izbalansiranu ishranu,
-smanjen unos soli,
-redovnu fizičku aktivnost,
-regulaciju tjelesne mase,
-smanjenje stresa.

U blažim slučajevima ove mjere mogu biti dovoljne. Ukoliko ne daju rezultate, uvodi se terapija lijekovima, pa je princip sličan kao kod odraslih. U rijetkim situacijama potrebno je i hirurško liječenje (npr. kod određenih bolesti bubrega ili krvnih sudova). Ukoliko se ne pristupi liječenju tokom djetinjstva, postoji velika vjerovatnoća da će dijete imati povišen pritisak i kao odrasla osoba.

Šta roditelji mogu da urade?

Najvažnija je prevencija, a ona počinje već u najranijem uzrastu:

-pravilna ishrana od djetinjstva,
-podsticanje fizičke aktivnosti,
-ograničavanje vremena pred ekranima,
-izbjegavanje brze hrane i grickalica,
-učenje djeteta da jede kada je gladno (bez prisile),
-njegovanje zdravih porodičnih navika.

Takođe, važno je znati da dijete neće „samo prerasti“ gojaznost. Naprotiv, gojazna djeca često postaju gojazni odrasli.

Povišen krvni pritisak kod djece je sve češći problem, ali uz pravovremeno prepoznavanje i adekvatne mjere može se uspješno kontrolisati. Roditelji imaju najvažniju ulogu u prevenciji, jer zdrave navike koje se usvoje u djetinjstvu ostaju za cijeli život.