
Da li možemo da se prehladimo od klima uređaja?
09.08.2025. | 21:27Da li postoje naučni dokazi koji potvrđuju direktnu vezu između klimatizacije i razvoja prehlade?
Ljetnje vrućine donose olakšanje kroz sveprisutnu klimatizaciju – ali, uz oduševljenje klimatizovanim prostorijama, često se pojavljuju priče o tome kako sama klimatizacija može biti uzrok ljetnjih prehlada, kašlja ili drugih respiratornih problema, prenosi Slobodna Dalmacija.
Da li je ovaj strah opravdan i da li postoje naučni dokazi koji potvrđuju direktnu vezu između klimatizacije i razvoja prehlade?
Bitno je znati da je obična prehlada virusna bolest, a glavni uzroci su rinovirusi i druge grupe respiratornih virusa.
Teoretski, osoba ne može da se „prehladi“ zbog same hladnoće – već samo nakon kontakta sa virusom koji se prenosi kapljicama, dodirom ili preko kontaminiranih površina.
Klima i zdravlje – šta kaže nauka?
Prethodna istraživanja nisu pronašla direktnu uzročnu vezu između upotrebe klima-uređaja i pojave prehlade. Naučnici naglašavaju da nije moguće „uhvatiti“ virus samo boravkom u klimatizovanom prostoru – virus mora poticati iz spoljašnjeg izvora, a bez virusa ili bakterija nema bolesti.
Međutim, postoje indirektni efekti klimatizacije na naš organizam koji mogu olakšati razvoj infekcije ili pogoršati simptome kod osjetljivih osoba.
Suv zrak i suve sluznice
Klima-uređaji značajno isušuju zrak. Kada zrak u prostoriji postane pretjerano suv, sluznice nosa i gornjih disajnih puteva gube svoju odbrambenu funkciju, što može olakšati prodor virusa i smanjiti otpornost organizma. Ovo je posebno izraženo kod ljudi sa hroničnim respiratornim bolestima, djece i starijih osoba.
Takođe, nagla razlika između temperature unutrašnjeg prostora i spoljašnje sredine (veća od sedam stepeni Celzijusa) može izazvati poteškoće kod nekih ljudi. Tijelu je potrebno vrijeme da se prilagodi promjeni temperature, a česte oscilacije mogu smanjiti imunološku funkciju i povećati podložnost infekcijama.
Ali ovo je najveća opasnost od klimatizacije:
Ako se klima-uređaji ne održavaju redovno, mogu postati izvor buđi, gljivica i bakterija. Najpoznatiji primjer je legionarska bolest, ozbiljna upala pluća koju izaziva bakterija Legionella pneumophila, koja se širi aerosolizovanom vodom iz klima-uređaja i sistema za hlađenje.
Redovno čišćenje, ventilacija i zamjena filtera su ključne mjere prevencije.
Mitovi i istine: šta je dokazano?
Ne možete se „prehladiti“ samo od klimatizacije. Hladan zrak i promaja ne nose viruse sa sobom – ključni je kontakt sa zaraženom osobom ili sa površinama koje sadrže virus.
Klima-uređaj može indirektno doprinijeti infekciji – isušivanjem sluznice, prljavim filterima, naglim promjenama temperature ili produženim boravkom u zatvorenim prostorima sa većom koncentracijom ljudi.
Pravilno korišćeni i održavani klima-uređaji nisu štetni. Oni su odlična zaštita od toplotnih talasa koji predstavljaju veći rizik po zdravlje, posebno za kardijalne i respiratorne bolesnike. Dakle, rizičnije je nemati klima-uređaj po ovom vrućem vremenu nego ga imati.