Da li je ovo uvod u hipertenziju: Povišen donji krvni pritisak ima sve više mladih
21.01.2026. | 09:18Povišene vrijednosti isključivo donjeg krvnog pritiska (dijastolnog) smatra se atipičnim oblikom hipertenzije i javlja se znatno rijeđe u odnosu na klasičan visok pritisak.
Ovakav obrazac čini manje od petine svih registrovanih slučajeva hipertenzije, ali i dalje nosi određene zdravstvene rizike, naročito za kardiovaskularni sistem.
Da li je povišen donji pritisak obavezno i uvod u hipertenziju?
Kada je dijastolni pritisak trajno iznad normalnih granica a sistolni ostaje u dozvoljenim okvirima, govori se o izolovanoj dijastolnoj hipertenziji. Ovo stanje se češće uočava kod mlađe populacije i često se posmatra kao potencijalni uvod u razvoj potpunog oblika hipertenzije u kasnijem životnom dobu. Ipak, dio stručne javnosti ističe da samo povišen donji pritisak, bez drugih faktora rizika, ne mora nužno da znači i veći stepen opasnosti po zdravlje.
Kod odraslih osoba koje ne koriste terapiju za snižavanje pritiska i nemaju akutna oboljenja, ovo stanje se definiše vrijednostima gdje je gornji pritisak do 140 mmHg, dok donji prelazi 90 mmHg.
Kako nastaje krvni pritisak i od čega zavisi
Krvni pritisak predstavlja silu kojom krv pritiska zidove krvnih sudova. On nije konstantan i mijenja se tokom dana u zavisnosti od rada srca, elastičnosti arterija, zapremine krvi u cirkulaciji, ali i opšteg zdravstvenog stanja, životnih navika, godina i fizičke kondicije. Sistolni (gornji) pritisak mjeri se u trenutku stezanja srca, dok se dijastolni (donji) bilježi u fazi njegovog opuštanja.
Kada je donji pritisak povišen
Hipertenzija se danas najčešće definiše vrijednostima iznad 130/80 mmHg, pri čemu su oba broja povišena. Izolovana dijastolna hipertenzija podrazumeva normalan sistolni, ali povišen dijastolni pritisak, što je rijeđa pojava.
Iako nije najčešći oblik, može doprinijeti razvoju ozbiljnih stanja poput srčanih i moždanih oboljenja, srčane slabosti, poremećaja srčanog ritma, oštećenja bubrega, vida i perifernih krvnih sudova.
Šta uzrokuje povišen donji pritisak
Na porast dijastolnog pritiska mogu da utiču nepravilna ishrana bogata solju, prekomjerna tjelesna masa, nedostatak fizičke aktivnosti, pojačan unos kofeina i alkohola, kao i hronični stres i anksioznost.
Takođe, određeni lijekovi, uključujući nesteroidne antiinflamatorne preparate, neke antidepresive, stimulativne supstance i hormonsku kontracepciju, mogu da doprinesu ovom stanju.
Kada se gornji i donji pritisak približe
Posebnu pažnju zahtijeva situacija u kojoj se razlika između gornjeg i donjeg pritiska smanjuje. Takozvani uzak pulsni pritisak može da ukaže na povećani otpor u krvnim sudovima ili smanjenu elastičnost arterija.
U tim okolnostima srce mora da ulaže veći napor kako bi održalo adekvatnu cirkulaciju, što vremenom može dovesti do njegovog zamaranja i funkcionalnih poremećaja. Ovo stanje se češće viđa kod osoba sa dugotrajnim povišenim pritiskom i zahtijeva dodatnu procenu ljekara, piše Telegraf.
Liječenje i kontrola
Povišen krvni pritisak se uspješno drži pod kontrolom kombinacijom terapije i promjena životnih navika. Smanjenje unosa soli i šećera, regulacija tjelesne težine, redovna fizička aktivnost i kontrola stresa imaju ključnu ulogu.
Lijekove može da propiše isključivo ljekar, a izbor terapije zavisi od individualnog zdravstvenog stanja, uzrasta i prisutnih faktora rizika.
Dosljednost u primjeni preporuka je presudna, jer bez nje ni rezultati liječenja ne mogu biti dugoročno zadovoljavajući.
