Da li je ovo ključ za liječenje demencije? Studija na miševima nudi novu nadu

30.08.2025. | 11:45

Međunarodni tim istraživača uspio je preokrenuti gubitak pamćenja kod miševa s demencijom jednostavnim pojačavanjem aktivnosti njihovih ćelijskih „elektrana“ – mitohondrija. Iako su problemi s tim strukturama koje proizvode energiju i ranije povezivani s neurodegenerativnim bolestima poput Alchajmera, dosad nije bilo jasno jesu li oni uzrok ili posljedica tih stanja, piše ScienceAlert.

Potvrđena ključna veza

„Ovaj rad je prvi koji uspostavlja uzročno-posljedičnu vezu između mitohondrijske disfunkcije i simptoma povezanih s neurodegenerativnim bolestima, sugerišući da bi oslabljena mitohondrijska aktivnost mogla biti u ishodištu početka neuronske degeneracije“, pojasnio je Đovani Marsikano, neuronaučnik s Francuskog nacionalnog instituta za zdravlje i medicinska istraživanja (INSERM).

Da bi dokazali tu ključnu vezu, tim je razvio poseban alat nazvan mitoDREADD-Gs. On funkcioniše poput prekidača za „paljenje“ mitohondrija, a aktivira se pomoću lijeka klozapin-N-oksid (CNO).

Preokretanje simptoma u laboratoriji

Ovaj inovativni mehanizam testiran je na genetski modifikovanim miševima koji su pokazivali simptome slične demenciji, kao i na ljudskim ćelijama uzgojenim u laboratoriji. Rezultati su bili izvanredni: problemi s pamćenjem i motorikom, koji su bili uzrokovani disfunkcijom mitohondrija, uspješno su preokrenuti.

Ovo povrće smanjuje rizik za nastanak demencije

Naučnici su otišli i korak dalje. Prvo su miševima lijekovima namijerno ograničili aktivnost mitohondrija, a zatim su pomoću svog alata uklonili ta ograničenja. Time su dodatno potvrdili da su upravo mitohondriji u središtu problema.

Put prema novim terapijama

Iako razvijeni alat sam po sebi nije lijek za ljude, eksperimenti su pružili neprocjenjiva saznanja koja bi mogla biti temelj za buduće terapije.

„U konačnici, alat koji smo razvili mogao bi nam pomoći identifikovati molekularne i ćelijske mehanizme odgovorne za demenciju i olakšati razvoj efikasnih terapijskih ciljeva“, ističe biolog Etijen Eber Šatelen sa Univerziteta Monkton u Kanadi.

Kreatin može da pomogne kod Alchajmera?

Istraživači planiraju testirati ovaj pristup i na drugim vrstama neurodegenerativnih bolesti, pa čak i na psihijatrijskim poremećajima. Sljedeći korak biće razvoj sigurnih lijekova za ljude koji bi mogli oponašati učinak ovog alata. S obzirom na složenost demencije i brojne faktore rizika, istraživanje mitohondrija otvara jedan potpuno novi ugao gledanja na problem.

Dugoročni potencijal

Jedno od ključnih pitanja na koje naučnici sada traže odgovor jest kako bi „superpunjenje“ mitohondrija funkcionisalo dugoročno i je li to realna opcija za liječenje bolesti poput Alchajmera.

„Naš rad sada se sastoji od pokušaja mjerenja učinaka kontinuirane stimulacije mitohondrijske aktivnosti kako bismo vidjeli utiče li to na simptome neurodegenerativnih bolesti i, u konačnici, odgađa li neuronski gubitak ili ga čak spriječava ako se mitohondrijska aktivnost obnovi“, zaključuje neuronaučnik Luiđi Belokio iz INSERM-a.

Cjelokupno istraživanje objavljeno je u prestižnom časopisu Nature Neuroscience, piše Indeks.