Apel iz Lanceta zbog bolesti za koju smo mislili da je više nema

25.06.2022. | 10:36

Tifusna groznica je možda rijetka u razvijenim zemljama, ali ova drevna prijetnja, za koju se smatra da postoji milenijumima, još uvijek predstavlja veliku opasnost u našem savremenom svijetu.

Prema novom istraživanju, bakterija koja izaziva tifusnu groznicu razvija veliku otpornost na lijekove i brzo zamjenjuje sojeve koji nisu otporni.

Trenutno su antibiotici jedini način za efikasno liječenje tifusa, koji izaziva bakterija Salmonella enterica serovar Tiphi (S Tiphi). Ipak, tokom posljednje tri decenije, otpornost bakterije na oralne antibiotike raste i širi se, prenosi Science alert.

Sekvenciranjem genoma 3.489 sojeva S Tiphi ugovorenih od 2014. do 2019. godine u Nepalu, Bangladešu, Pakistanu i Indiji, istraživači su otkrili nedavni porast Tiphia koji je izrazito otporan na lijekove (KSDR).

KSDR Tiphi nije samo otporan na prvu generaciju antibiotika, kao što su ampicilin, hloramfenikol i trimetoprim/sulfametoksazol, već je i otporan na novije antibiotike, kao što su fluorokinoloni i cefalosporini treće generacije, prenosi “Nova.rs”.

Što je još gore, ovi sojevi se globalno šire velikom brzinom.

Dok većina slučajeva KSDR Tiphi podstiče iz južne Azije, istraživači su identifikovali skoro 200 slučajeva međunarodnog širenja od 1990. godine.

Većina sojeva je izvezena u jugoistočnu Aziju, kao i u istočnu i južnu Afriku, ali superbakterije tifusa su takođe pronađene u Velikoj Britaniji, SAD i Kanadi.

„Brzina kojom su se pojavili i širili visokorezistentni sojevi S. Tiphi posljednjih godina pravi je razlog za zabrinutost i naglašava potrebu za hitnim proširenjem mjera prevencije, posebno u zemljama sa najvećim rizikom“, kaže specijalista za zarazne bolesti Džejson Endrjuz sa Univerziteta Stenford.

Naučnici već godinama upozoravaju na tifus otporan na lijekove, ali novo istraživanje je najveća analiza genoma bakterije do sada.

Prvi KSDR soj tifusa identifikovan je u Pakistanu 2016. godine. Do 2019. postao je dominantan genotip u naciji.

Istorijski gledano, većina KSDR sojeva tifusa se borila sa antimikrobnim sredstvima treće generacije, kao što su kinoloni, cefalosporini i makrolidi.

Ali do ranih 2000-ih, mutacije koje daju otpornost na kinolone činile su više od 85 odsto svih slučajeva u Bangladešu, Indiji, Pakistanu, Nepalu i Singapuru. Istovremeno je zavladala i rezistencija na cefalosporine.

Danas je ostao samo jedan oralni antibiotik: makrolid, azitromicin. I ovaj lijek možda neće djelovati još dugo.

Nova studija je otkrila da se mutacije koje daju otpornost na azitromicin sada takođe šire, „ugrožavajući efikasnost svih oralnih antimikrobnih sredstava za liječenje tifusa“. KSDR S Tiphi još nije usvojio ove mutacije, ali ako do toga dođe, u ozbiljnoj smo nevolji.

Ako se ne liječi, do 20 odsto slučajeva tifusa može da bude fatalno, a danas ima 11 miliona slučajeva tifusa godišnje.

Buduće epidemije mogu se donekle spriječiti konjugovanim vakcinama protiv tifusa, ali ako se pristup ovim vakcinama ne proširi globalno, svijet bi uskoro mogao imati još jednu zdravstvenu krizu.

„Nedavna pojava KSDR i S Tiphi otpornog na azitromicin stvara veću hitnost za brzo širenje preventivnih mjera, uključujući upotrebu konjugiranih vakcina protiv tifusa u zemljama sa endemskim tifusom“, pišu autori.

Oni kažu da su ovakve mjere potrebne u zemljama u kojima je prevalencija otpornosti na antimikrobne lijekove među izolatima S Tiphi trenutno visoka, ali s obzirom na sklonost međunarodnom širenju, ne bi trebalo da budu ograničene na takva okruženja.

Južna Azija bi mogla da bude glavno središte za trbušni tifus, čineći 70 odsto svih slučajeva, ali ako nas je kovid-19 nečemu naučio, to je da se varijante bolesti u modernom svijetu lako šire.

Da bi se to spriječilo, zdravstveni stručnjaci tvrde da nacije moraju da prošire pristup vakcinama protiv tifusa i investiraju u nova istraživanja antibiotika. Jedna nedavna studija u Indiji, na primjer, procjenjuje da ako se djeca vakcinišu protiv tifusa u urbanim sredinama, to bi moglo da spriječi do 36 odsto slučajeva tifusa i smrti.

Pakistan trenutno prednjači na ovom frontu. To je prva nacija na svijetu koja je ponudila rutinsku imunizaciju protiv tifusa. Prošle godine milioni djece su primili vakcinu , a zdravstveni stručnjaci tvrde da više nacija treba da slijedi taj primjer.

Otpornost na antibiotike jedan je od vodećih uzroka smrti u svijetu, koji oduzima živote više ljudi nego HIV/AIDS ili malarija. Tamo gdje su dostupne, vakcine su jedno od najboljih oruđa koje imamo da spriječimo buduću katastrofu.

„Nemamo vremena za gubljenje“, upozoravaju naučnici.

Studija je objavljena u The Lancet Microbe.