Alergijski rinitis kod djece: Kako prepoznati i ublažiti simptome

25.08.2025. | 22:34

Alergijski rinitis je zapaljenska reakcija sluzokože nosa koja nastaje usljed izlaganja alergenima poput polena, grinja ili životinjske dlake, piše za Stetoskop.info prim. mr sci. med. Spomenka Kovačević, specijalista pedijatrije i magistar pulmologije.

Ovaj poremećaj može značajno uticati na kvalitet života, izazivajući nelagodnost i otežavajući svakodnevne aktivnosti kod djece i odraslih.

Simptomi alergijskog rinitisa kod djece

Danas se smatra da bebe koje tokom prve godine često imaju potrebu da im se briše nosić, imaju više od 70 odsto šanse da razviju alergijsku kijavicu u šestoj godini života. S druge strane, bebe sa ekcemom takođe spadaju u rizičnu grupu za razvoj alergijske kijavice ili neke druge vrste alergije, piše Stetoskop.info.

Ako dijete tokom noći čujno diše, nemirno spava i često se okreće, to može značiti da traži položaj u kojem će lakše disati.

Ukoliko dijete ujutro ustaje sa kijanjem, kašljem ili čak povraćanjem, vjerovatno je imalo problema s disanjem na nos tokom noći. Takva djeca mogu ujutro osjećati bol u grlu, jer je disanje na usta neselektivno – za razliku od nosa koji filtrira i zagrijeva vazduh.

Jedan od znakova alergije u nosu je i učestalo trljanje nosića, kao da dijete osjeća svrab. Naravno, kod male djece su česte i prehlade, kada dijete često “proslinavi”.

Sljedeća faza problema s nosom može biti upala uha. Sekretorni otitis može izazvati konduktivnu nagluvost, pa dijete prestaje da pravilno čuje, pojačava televizor ili počinje glasno da priča i viče. Na taj način problem sa nosom može uticati i na zdravlje uha.

Alergijski rinitis kod djece gotovo uvijek prati noćni kašalj.

Sezonski i cjelogodišnji rinitis

Kada se dijagnostikuje, alergija može biti polenska i tada se smatra sezonskom.

Poleni drveća, trava i korova su najčešći uzročnici, a svaki od njih ima specifičan kalendar polenizacije. Drveće počinje da polenizuje već u februaru, trave postaju aktuelne u maju, dok korovi počinju krajem jula i traju do kraja septembra. U tim periodima mogu se preduzeti mjere za prevenciju alergijskih napada.

Danas postoje sredstva koja sprečavaju da alergeni dođu u kontakt sa receptorima. Za djecu stariju od dvanaest godina dostupna je vakcina protiv polena koja značajno ublažava simptome.

Iako je sezonski rinitis vezan za određeno doba godine, alergija je često doživotna, pa se simptomi mogu ponavljati svake godine.

Vakcinacija i tzv. imunoterapija pomažu u smanjenju nivoa antitijela u organizmu djeteta, što ublažava simptome. Takođe, dostupni su biološki lijekovi koji ciljano smanjuju IgE antitijela u krvi i na taj način suzbijaju alergiju. Ovi lijekovi su dostupni tek nakon dvanaeste godine života.

Sezonske alergije javljaju se svake godine u određenom periodu, dok su cjelogodišnje alergije, poput alergija na grinje i kućnu prašinu, prisutne tokom cijele godine. Kako su ovi alergeni svuda prisutni, teško ih je potpuno eliminisati, ali postoje preporuke za održavanje doma i brigu o djetetu koje mogu smanjiti rizik od simptoma.

Uzroci alergijskog rinitisa kod djece

Alergijski rinitis nastaje pod uticajem alergena, a potencijalni okidači mogu biti veoma različiti.

Najznačajniji trigeri uključuju:

-zagađenje,

-vlagu i statički elektricitet u vazduhu,

-brzinu vjetra,

-nagle promjene temperature,

-pa čak i alergiju na hladnoću.

Jesenji, zimski i proljećni virusi dodatno doprinose razvoju simptoma i često djeluju kao alergeni.

Kod djece bez alergije, obična kijavica prolazi za nekoliko dana, dok kod djece s alergijom simptomi mogu potrajati i do tri mjeseca.

Zbog toga se preporučuje preventivno djelovanje na početku školske godine. Škole su često izvori virusa i grinja, pa je septembar, kao početak školske sezone, posebno kritičan period i u alergološkom kalendaru se označava kao visokorizičan.

U tom periodu važno je započeti odgovarajuću terapiju kako bi se ublažili simptomi i spriječilo pogoršanje alergijskog rinitisa.

Dijagnostika alergijskog rinitisa kod djece

Dijagnostika se može raditi tokom cijele godine, jer nivo imunoglobulina ostaje stabilan bez obzira na godišnje doba. Tek lijek koji se primjenjuje nakon dvanaeste godine može smanjiti nivo ovih antitijela.

Testiranje je moguće obaviti u bilo kom trenutku kada postoji potreba. Standardna procedura uključuje testiranje na 13 inhalatornih alergena, dok testiranje na alergije na hranu nije dio rutinske dijagnostike zbog ograničenog kliničkog značaja.

Ipak, hrana postaje značajan faktor kod alergija visokog stepena, posebno kada dijete razvije alergiju šestog stepena, što može izazvati ozbiljne reakcije poput anafilakse. Ovo je najčešće slučaj kod alergija na kikiriki, koje su uobičajene kod djece s ekcemima.

Liječenje alergijskog rinitisa kod djece

Liječenje alergijskog rinitisa kod djece i odraslih sprovodi se prema standardizovanim protokolima prilagođenim uzrastu. Pridržavamo se međunarodnih smjernica i preporuka.

Terapija može biti lokalna (npr. sprejevi za nos) ili sistemska, u zavisnosti od intenziteta simptoma i potrebe za širim djelovanjem.

U početnoj fazi liječenje traje od 3 do 6 mjeseci, dok se kasnije terapija sprovodi preventivno, u periodima kada su alergije najizraženije.

Kućni savjeti i preventivne mjere

Važno je da u kući nema vlage ni buđi, jer oni mogu pogoršati simptome alergija.

Takođe, čišćenje prostora treba obavljati kada dijete nije prisutno, kako bi se izbjeglo udisanje prašine. Površine treba da budu ravne i glatke, bez previše ukrasa, a knjige je najbolje držati u zatvorenim policama ili ormarićima.

Zavjese i teške draperije nisu preporučljive, jer se rijetko peru i zadržavaju prašinu. Najbolje je koristiti pamučne prostirke ili tradicionalne krpare, posebno kod djece sa ozbiljnom alergijom na grinje.

Djeci koja pate od alergija savjetuje se da izbjegavaju boravak u vikendicama, gostinskim sobama ili hotelima, posebno ako su prvi gosti, jer ti prostori često sadrže visoke koncentracije grinja koje mogu izazvati otežano disanje.

Posebnu pažnju treba posvetiti temperaturi u prostorijama gdje dijete boravi, naročito tokom spavanja. Optimalna temperatura za spavaću sobu je između 15 i 17 stepeni. Prekomjerno zagrijavanje prostorija može negativno uticati na razvoj pluća, dok je preporučena maksimalna temperatura za dnevne aktivnosti 18 stepeni. Nažalost, djeca se često previše utopljavaju, što nije korisno za njihov razvoj.

Takođe, preporučuje se da dijete ne boravi u kuhinji tokom pripreme hrane, kako bi se smanjila izloženost isparenjima i česticama iz kuvanja.

Komplikacija alergijskog rinitisa i povezana stanja

Ukoliko se alergijski rinitis ne liječi na vrijeme, mogu se razviti ozbiljne komplikacije, poput polipa u sluzokoži nosa. Polipi su promjene koje zahtijevaju hirurško uklanjanje.

Sinusi mogu postati potpuno upaljeni, a kada se to dogodi kod djece starije od sedam godina, postoji rizik od razvoja alergijske upale sinusa (alergijskog sinusitisa). Ova upala može uzrokovati glavobolje i stalno curenje nosa.

Komplikacije se dodatno pogoršavaju sekretornim otitisom, što može dovesti do privremene nagluvosti.

U nekim slučajevima, neophodno je ugraditi cevčice za drenažu tokom operacije kako bi se eliminisala tečnost iz uha.

Statistike pokazuju da čak 70 odsto djece koja pate od alergijskog rinitisa razviju i alergijsku astmu tokom života.

Svakodnevna odlaganja mogu povećati rizik od ozbiljnih komplikacija, uključujući polipe, upalu sinusa, pa čak i alergijsku astmu.