Žena poslije 60 godina otišla u banku: Cifta na računu je ostavila bez riječi

03.12.2025. | 21:37

Svakog mjeseca je izdvajala mali dio džeparca i uplaćivala ih na račun, a godinama kasnije ispostavilo se da je zaradila.

Kerol Alison, 76-godišnjakinja iz Škotske, ostala je prijatno zatečena kada je tokom čišćenja kuće naišla na staru štednu knjižicu iz djetinjstva. Radilo se o računu na koji je kao devojčica uplaćivala svoj skromni džeparac, ukupno 2,5 funte. Ipak, nije ni slutila da će taj mali iznos, zahvaljujući decenijama obračunate kamate, danas vrijedeti čak 250 funti.

Kerolino djetinjstvo proteklo je u Manili na Filipinima, ali je često provodila vrijeme kod bake u Edinburgu. Upravo ju je baka, kada je Kerol imala samo šest godina, odvela u banku da otvori svoj prvi račun i naučila je principima štednje.

Tada je svakog mjeseca izdvajala šilinge od džeparca i uplaćivala ih na račun. U to doba britanska valuta bila je podeljena na funte, šilinge i penije, jedna funta imala je vrijednost 20 šilinga, a jedan šiling 12 penija.

Prošle su decenije, a Kerol je potpuno zaboravila na svoju štednu knjižicu. Prije smrti, njena baka ju je pronašla i vratila joj, ali je knjiga opet završila među stvarima i ostala zaboravljena, sve dok je Kerol nedavno nije ponovo otkrila dok je sređivala kuću.

Vođena čisto znatiželjom, ponela ju je u banku bez ikakvih očekivanja. Međutim, uslijedio je šok.

“Bila sam oduševljena i potajno zahvalna baki kada su mi rekli da na računu imam 250 funti. Pitala sam ih da li je to stvarno? Rekli su mi da je kamata rasla sve ove godine”, ispričala je Kerol.

Ovo iskustvo navelo ju je da posavjetuje druge da provjere stare štedne knjižice i neaktivne račune koji možda negdje stoje. U Ujedinjenom Kraljevstvu banke, nakon 15 godina neaktivnosti, prenose sredstva na tzv. Fond za povraćaj sredstava (RFL), ali vlasnici i dalje mogu da podignu svoj novac.

Do sada je u fond prikupljeno preko 1,4 milijarde funti, dok su građani povukli tek mali dio, manje od deset odsto ukupne sume. Fond postoji od 2011. godine i u njemu učestvuje više od 30 banaka i građevinskih štedionica širom zemlje. Nepotraživana sredstva koriste se za humanitarne projekte.

“Pažljivo upravljamo sredstvima koja izdvajamo za dobrotvorne svrhe, ali istovremeno obezbjeđujemo dovoljno novca za isplatu potraživanja. Važno je da ljudi znaju da njihov novac nije izgubljen i da ga mogu zatražiti kad god požele”, poručio je izvršni direktor fonda, Adrijan Smit, piše Biz Portal.