U Srbiji pronađen skelet star 8.000 godina, sa posebnim oružjem

29.09.2019. | 22:00

Tim arheologa Dušana Borića, saradnika na Italijanskoj akademiji za napredne studije Univerziteta Kolumbija, na lokalitetu Vlasac u Đerdapu, 3 km nizvodno od Lepenskog vira, pronašao je potpuno očuvan skelet koji datira iz 6500. godine prije naše ere. Riječ je o važnom otkriću, jer ovo je prvi grob u kome su pronađeni i ostaci sjekire od jelenskog roga.

Skelet se pojavio u zapadnoj zoni lokaliteta, a arheolozi smatraju da pripada kasnom mezolitu, što bi trebalo da potvrde laboratorijska ispitivanja, brojne analize izotopa pomoću kojih će naučnici na osnovu zubne gleđi dobiti podatke o prehrani, mogućim migracijama te osobe, odnosno, da li je ova osoba sahranjena u kraju u kome je i rođena.

„Dosad imamo dobre indicije da je to grob iz kasnog mezolita, jer je u ovom regionu to tipičan način sahranjivanja u tom periodu. Skelet ispružen na leđima, sa rukama na karlici, koji su uvijek stavljali paralelno sa Dunavom, a glava je uvijek okrenuta nizvodno. To je neka vrsta obrasca po kome se prepoznaje da je u pitanju kasni mezolit, kao i neke alatke koje su pronađene u grobu“, kaže za Sputnik Dušan Borić.

Rog jelena ga razlikuje od drugih

Riječ je o alatki od roga jelena, a interesantno je da u istraživanjima istog tima od 2006. do 2009. godine nije pronađen nijedan grob koji je imao istu ili sličnu alatku. Na prethodnim iskopavanjima koje su obavili Dragoslav Srejović i Zagorka Letica početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka, pronađen je samo još jedan sličan grob.

„Takve alatke od jelenskog roga su najvjerovatnije bile neki dio sjekire. Oni u kasnom mezolitu nisu još uvijek imali glačane kamene sjekire koje su korišćene kasnije, tokom neolita, koje u ovaj region dolaze tek nekoliko stotina godina od datovanja groba koji smo pronašli. Mislimo da imamo dobre pokazatelje da su alatke korišćene najvjerovatnije kao sjekire, koje su mogle prije svega biti korišćene u obradi drveta“, kaže Borić.

On dodaje da to što je alatka položena u grob može da znači da je u njega sahranjen muškarac, jer vjerovatno predstavlja neku aktivnost koju je čovjek koji je sahranjen uz sam Dunav obavljao tokom života, pa su odlučili da ga sa njom i sahrane.

Preteča kulture Lepenskog vira

Alatka, ali i perle za ukrašavanje tijela izrađene od ždrelnih zuba šarana i egzotičnih morskih školjki, koje je tim ranije pronašao u 16 grobova u blizini, takođe upućuju na kasni mezolit, kada je na ovom prostoru današnje Srbije živjela velika populacija lovaca-sakupljača i ribara. Njihovo prisustvo uočeno je na nizu lokaliteta u Đerdapskoj klisuri, a ima ih i na rumunskoj strani Dunava.

Otkriće je izuzetno važno, jer će pomoći srpskim i američkim naučnicima da u okviru saradnje Univerziteta Kolumbija i našeg Arheološkog instituta saznaju više o periodu koji prethodi procvatu čuvene kulture Lepenskog vira, objašnjava Borić.

„Ovaj grob i populacija kasnog mezolita koju nalazimo na Vlascu predatira pojavu Lepenskog vira. To sa ljudi, lokalni lovci-sakupljači i ribari koji su bili ti koji su poslije nekoliko stotina godina od vremena ove inhumacije počeli da grade i izgradili Lepenski vir onako kako ga mi danas znamo, sa trapeznim kućama i sa ognjištima u sredini, ali i sa umetnošću skulpturalnih oblutaka koji se tamo nalaze“, kaže ovaj arheolog.

Možda je riječ o ubistvu

Jedna od zanimljivosti je da je u dodiru sa tijelom ove individue u predjelu karlice bila i alatka od kremena, koja je mogla biti dio nekog projektila ili kompozitne alatke, pa se ne može isključiti mogućnost da je do smrti došlo nasilno, u kontaktu sa drugom osobom iz iste grupe ili u ratu sa drugom grupom ljudi.

U ispuni grobne rake nalaze se veoma male ljušture slatkovodnog gastropoda koje su vjerovatno korišćene u ornamentisanju tijela, koje su otkrivene preciznim iskopavanjem i detaljnim vodenim prosijavanjem sedimenta iz groba.

Planiramo dalji rad na Vlascu, jer još ima arheoloških slojeva koji nisu istraženi, vjerujem da možemo da očekujemo i nove nalaze ovakvih skeleta, kaže Borić.

Arheolozi se vraćaju na mjesto zločina

„Planiramo i istraživanje na nekim drugim mjestima, na lokacijama takođe na Đerdapu, koje dosad nisu istražene. Pretpostavljamo da na njima postoji mogućnost za pronalaženje, po pitanju starosti, sličnih arheoloških slojeva, a možda i nešto starijih ili mlađih. Tema projekta je da se razumije kako dolazi do tog prelaza od lovačko-sakupljačkog, ribarskog načina života do trenutka kada prvi zemljoradnici dolaze u ovaj region i osnivaju svoja naselja“, objašnjava Borić.

Ovo veliko važno istraživanje DNK pronađenih skeleta zapravo polako otkriva da stanovnici Lepenskog vira možda nisu autohtoni, već da su na prostor današnje Srbije stigli sa istoka, iz Anadolije. Iznenađujući zaključci o porijeklu evropskog stanovništva i njihovom kretanju privukli su ogromnu pažnju svjetske stručne javnosti.

 

Izvor:(Sputnik)