Srbija na prvom mjestu: Evo koliko danas ima Jugoslovena u bivšim republikama FOTO

26.08.2026. | 12:40 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Iako je od raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije prošlo više od tri decenije, identitet koji je obilježio drugu polovinu 20. vijeka i dalje opstaje u svim bivšim republikama.

Prema zvaničnim podacima državnih statističkih agencija u regionu, desetine hiljada ljudi se na popisima stanovništva i dalje izjašnjavaju kao Jugosloveni.

Srbija prednjači po broju

Ubjedljivo najveći broj građana koji se nacionalno izjašnjavaju kao Jugosloveni živi u Srbiji. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku s popisa sprovedenog 2022. godine, ovu pripadnost u Srbiji upisale su 27.143 osobe.

Na drugom mjestu po broju nalazi se Bosna i Hercegovina, gdje je na posljednjem zvaničnom popisu stanovništva iz 2013. godine zabilježeno 2.570 Jugoslovena.

U Crnoj Gori, prema podacima Monstata s popisa sprovedenog krajem 2023. godine, 1.103 građana navela su jugoslovensku nacionalnost.

Manje od hiljadu u Hrvatskoj, Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji

U ostalim državama nastalim raspadom zajedničke države, broj osoba koje se izjašnjavaju kao Jugosloveni ispod je hiljadu. Prema popisu Državnog zavoda za statistiku iz 2021. godine, u Hrvatskoj živi 942 Jugoslovena.

Zvanični podatak za Sloveniju iznosi 527 osoba, ali on datira s popisa iz 2002. godine. Nakon toga, Slovenija je prešla na registarski sistem popisa koji više ne prikuplja podatke o etničkoj i nacionalnoj pripadnosti građana.

Najmanji broj evidentiran je u Sjevernoj Makedoniji, gdje su se na popisu 2021. godine 344 stanovnika izjasnila kao Jugosloveni.

Sociološke analize ukazuju na to da su razlozi za ovakvo izjašnjavanje različiti, od emotivne vezanosti i jugonostalgije, preko porijekla iz mješovitih brakova, pa sve do ličnog otpora prema etnonacionalnim podjelama u postjugoslovenskim društvima. Zbirni podaci statističkih zavoda u regionu (prikazani u analizi platforme GEOINSTA) potvrđuju da jugoslovenski identitet, uprkos nestanku države, i dalje funkcioniše kao statistička i društvena kategorija.

“Jugoslavija u malom” na sjeveru Srbije

Da sjećanje na nekadašnju zajedničku državu ne blijedi i da ne postoji isključivo kroz statistiku na popisnim listićima, potvrđuje i specifična “Jugoslavija u malom”. Naime, na sjeveru Srbije, svega nekoliko kilometara od Subotice, nalazi se tematski park posvećen bivšoj domovini, koji je u javnosti poznat pod nazivom Jugolend.

Ovaj neobični prostor prostire se na oko 2,5 hektara, a zvanično je osnovan 2003. godine. Park je nikao na privatnom imanju, i to prema ideji osnivača Blaška Gabrića. Zamišljen je kao mjesto koje čuva nasljeđe Jugoslavije, pa posjetiocima nudi svojevrsno putovanje u prošlost. Unutar kompleksa izloženi su brojni eksponati i prepoznatljivi simboli bivše države, a među njima se ističe i skulptura Josipa Broza Tita.

Jugolend danas funkcioniše kao turistička atrakcija i mjesto okupljanja jugonostalgičara sa prostora svih nekadašnjih republika, predstavljajući jedinstven spoj zabavnog parka i spomenika jednom istorijskom periodu.