Rezultati ankete iznenadili: Polovina od hiljadu kancelarijskih radnika traži novi posao

20.02.2024. | 12:40

Ako to već ne rade, šefovi kompanija trebali bi se ozbiljno pozabaviti rizikom od osipanja radne snage. Gotovo polovina od hiljadu ispitanih uredskih radnika pasivno traži posao, pokazuje nedavno objavljeno istraživanje Instituta Boston Konsulting Grup Henderson.

Nezadovoljni radnici danas ne oklijevaju dati otkaz, poznato je da svima nedostaje radne snage i da posao nije teško pronaći. Rezultati novog istraživanja pokazuju kako 45 odsto od hiljadu ispitanika traži drugi posao.

Među populacijom od 25 do 34 godine taj je postotak još i veći, 51 odsto. Najviše su pogođeni sektori putovanja i turizma, prava, hrane i pića te robe široke potrošnje.

Zadržavanje radne snage je složeno pitanje na koje bi firme trebale pronaći neki svoj odgovor, ali istraživanje pokazuje kako postoji i univerzalno rješenje, a to je povećati užitak zaposlenika.

Zvuči poprilično jednostavno, ali koncept užitka ne spominje se često u poslovnim razgovorima o produktivnosti i zadržavanju radne snage.

Premda je kompanijama sve više stalo do zdravlja, dobrobiti (eng. wellnessa) te angažmana zaposlenika, uvode pogodnosti koje su usmjerene na ta područja ne vodeći računa o tome kako zaista izgleda svakodnevni radni dan zaposlenika.

Ne razmišljaju duboko

Većina lidera kopanija jednostavno ne razmišlja dovoljno duboko ili strateški o tome smatraju li njihovi zaposlenici svoj posao zanimljivim, isplativim ili zabavnim.

To je slijepa tačka koja bi mogla rezultirati gubitkom ključnog talenta, navode autori istraživanja i stručnjakinje Boston Konsulting Grupa (BCG) za budućnost rada Deborah Lovich i Rosie Sargeant.

One su osmislile anketu Mejking Vork kojom su ustanovile kako užitak na radnom mjestu utiče na zadržavanje radne snage. Među zaposlenicima koji uživaju u svom poslu 49 odsto je manja vjerovatnoća da će razmislili o prihvatanju novog posla nego među zaposlenicima koji ne uživaju u svom poslu.

Sličan rezultat pokazalo je i nedavno istraživanje BCG provedeno na 11 hiljada radnika. Užitak na radnom mjestu bio je treći faktor, uz sigurnost i osjećaj poštovanja na poslu, za ostanak na radnom mjestu u idućih godinu dana.

Istraživanje koje su provele Lovich i Sargeant pokazuju da oni s najvećim rizikom napuštanja kompanije imaju i najniže ocjene što se tiče uživanja na radnom mjestu.

Na tabeli od nula do sto, gdje sto znači “uživam u svom poslu najviše što mogu”, a nula znači “uopšte ne uživam u svom poslu”, prosječna ocjena zaposlenika je 55, a onih na rukovodećim pozicijama 76.

Hibridni modeli rada

Dio rješenja su hibridni modeli rada u kojima timovi kolektivno odlučuju o rasporedima rada iz ureda i na daljinu. Učesnici istraživanja koji djeluju u takvim okruženjima izjasnili su se kako najviše uživaju u poslu.

Anketa je pokazala kako 58 odsto kompanija primjenjuje hibridni model rada, ali samo 13 odsto ih je omogućilo da timovi zajednički određuju rasporede.

Pokazalo se i kako kompanije s timski vođenim hibridnim modelima rada imaju i bolje rezultate. BCG analizom prihoda firmi i njihovih modela rada objavljenom ove godine ustanovljeno je kako su prihodi firmi koje primjenjuju strukturirani hibridni model rada, što znači da dopuštaju zaposlenicima nekoliko dana u sedmici da rade na daljinu, od 2020. do 2022. godine porasli dvostruko brže od tvrtki koje su od svojih zaposlenika zahtijevale da rade isključivo iz ureda.

I prethodnim istraživanjima otkrilo se i kako zaposlenici troše previše vremena na zadatke koji im umanjuju uživanje u poslu. Zaposlenici su proveli samo pet odsto svog radnog vremena radeći ono što im donosim veliko zadovoljstvo, dok su menadžeri i direktori na takve zadatke trošili 56 odsto radnog vremena.

Autorice istraživanja navode kako bi se takve spoznaje trebalo uzeti u obzir te preispitati način na koji se posao obavlja.

Na primjer, s obzirom na opseg administrativnog posla koji mnogi zaposlenici prijavljuju da obavljaju, tvrtke bi trebale razmisliti o korištenju tehnologija poput vještačke inteligencije za automatizaciju te vrste posla, dopuštajući zaposlenicima da preraspodijele svoje vrijeme na “radosnije” zadatke.

– To je važno s obzirom da firme integrišu vještačku inteligenciju u svoje procese. Takvi su napori prvenstveno usmjereni prema potencijalu tehnologije za povećanje produktivnosti ili kreativnosti. Kompanije također moraju istražiti njezin potencijal za povećanje uživanja zaposlenika – navodi se u istraživanju.

Preliminarna istraživanja

Preliminarna istraživanja čine se obećavajućima. U istraživanju BCG, od 11 hiljada zaposlenika, 46 odsto onih koji su redovno koristili ČetGPT za administrativne dužnosti izjavilo je da su “vrlo zadovoljni” na poslu, poređenju 18 odsto onih koji nisu koristili vještačku inteligenciju alate za te zadatke.

Lideri također trebaju zasukati rukave i otkriti što stoji na putu da njihovi zaposlenici uživaju u poslu. Anketa Mejking Vork otkrila je da uživanje i ostanak na radnom mjestu sabotiraju dva faktora motivacija i podrška.

Uz bolje razumijevanje onoga što zaposlenici trebaju, poput znanja koje firme traže o svojim klijentima, šefovi mogu početi osmišljavati programe koji mijenjaju scenarij za njihove zaposlenike.

Uživanje u poslu nije za svakoga jednako. Gotovo svaka tvrtka danas na neki način mijenja svoj način rada. Najvažnije je da firme pritom prepoznaju važnost zadovoljstva svojih zaposlenika. Upravo o tome ovisi njihova sposobnost privlačenja i zadržavanja vrhunskih talenata, zaključak je istraživanja.