Pola vijeka od slijetanja na Mjesec – stvaran događaj ili NASA-ina montaža?
20.07.2019. | 18:10Prošlo je 50 godina od kada je misija “Apolo 11” sletjela na Mjesec. Tačno pola vijeka prošlo je od kako je čovek prvi put kročio na ovaj Zemljin satelit. Misiju “Apolo 11” činili su Nil Armstrong, Edvin (Baz) Oldrin i Majkl Kolins, čuveni trojac koji je ušao u istoriju.
16. jula 1969. godine, misija “Apolo 11” poletjela je na Mjesec, da bi 21. jula u dva časa i 56 minuta Nil Armstrong postao prvi čovjek koji je zakoračio na Mjesec. Ubrzo mu se pridružio i Edvin (Baz) Oldrin. Za to vrijeme, Majkl Kolins bio je u komandnom modulu, u orbiti oko Mjeseca.
– Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo – rekao je Nil Armstrong 1969. godine dok je kao prvi čovjek zakoračio na površinu Mjeseca. Od kada su Amerikanci kročili na Mjesec, poslije nekog vremena su počele da kruže teorije zavjere da je cijeli događaj bio dobro isceniran.
Različite su teorije zavjere kada je u pitanju slijetanje misije “Apolo 11” na Mjesec. Teoritačari zavjere navode nekoliko razloga zašto bi američka vlada imala koristi od obmanjivanja javnosti izrežiranim i lažnim slijetanjem na Mjesec.
Nekim teorijama tvrdi se da su neki ili svi dijelovi programa Apolo i slijetanja na Mjesec bili prevara koju je izvela NASA i članovi drugih organizacija. Malo poslije završene misije, počele su da kruže teorije zavjere i tvrdnje da je sve to prevara Amerikanaca.
Najznačajnija tvrdnja je da su šest slietanja sa ljudskom posadom (1969-1972) lažirani i da dvanaest astronauta iz programa Apolo nisu hodali Mjesecom.
Teoretičari zavjere vjeruju da su NASA i drugi namjerno prevarili javnost izmišljenim slijetanjem na Mjesec, manipulacijom ili uništavanjem ključnih dokaza, kao što su slike, trake sa telemetrijskim očitavanjima, prenosi, uzorci kamenja ili neki ključni svjedoci.
Ankete sprovedene na različitim mjestima pokazuju da između 8 i 20 odsto ispitanih Amerikanaca vjeruje da su slijetanja ljudskih posada lažirana, a taj broj se u Rusiji penje na 28 odsto. Teoretičari zavjere navode nekoliko razloga zašto bi američka vlada imala koristi od obmanjivanja javnosti lažiranim slijetanjem na Mjesec. Pa tako neki teoretičari tvrde da je jedan od razloga lažiranja sijletanja na Mjesec bila “svemirska trka” između SAD i Sovjetskog Saveza.
SAD su htjele da budu prve u slanju prvog čovjeka na Mjesec. NASA je morala da lažira cijelu stvar kako bi ispalo da su SAD moćnija i superiornija država u odnosu na SSSR, smatraju neki teoretičari zavjere.
Zagovornici teorije zavjere problem vide i u fotografijama i snimcima sa Mjeseca. Ističu nelogičnosti na slikama i filmovima snimljenim na Mjesecu. Na nekim slikama, čini se da su krstići iza objekata. Kamere su bile opremljene Reseau pločom (providnom staklenom pločom sa ucrtanim krstićima), što bi činilo nemogućim da se bilo koji fotografisani objekat pojavi ispod mreže.
Jedna od tvrdnji da je sve prevara je što se ne vide zvijezde ni na jednoj od fotografija. Na snimcima slijetanja, astronauti Armstrong i Oldrin na Mjesec postavljaju američku zastavu. Ali, ono što je interesantno da ona vijori, što nije moguće ako nema atmosfere i vazduha koji bi zastavu držao uspravnom. NASA je objasnila da je zastava bila složena u tubi i da se zavijorila kada su je izvukli. Kao i da su je, prilikom postavljanja, Armstrong i Oldrin zatresli.
Teoritačari zavjere smtaraju i da fotografije iz misije Apolo 15 izgledaju kao da imaju identičnu pozadinu, iako NASA navodi da su ih snimili u razmaku od više kilometara.
Na jednoj od fotografija sa Mjeseca vidi se i stijena na kojoj izgleda kao da je napisano latinično slovo C. Teoretičari zavjere mogu da tvrde da se radi o kulisi koja je ostala pogrešno okrenuta, pa se oznaka vidi i na kameri. NASA je slovo objasnila tako što je navela da bi to mogla da bude dlačica ili nešto što je upalo tokom razvijanja filma, ali je moguće i da se radi o podvali u kojoj je neko na originalnu fotografiju dodao slovo.
Izvor:(SrpskaCafe / B92 / Telegraf.rs)
