Objavljena lista deset najboljih gradova na svijetu: U njima epicentar života na našoj planeti

23.05.2025. | 12:39

U vremenu kada svijet puca po šavovima – zbog ratova, kriza i neizvjesnosti – jedan poredak ostaje važniji nego ikad: koji su gradovi najjači, najstabilniji i najpoželjniji za život i rad?

Odgovor donosi nova lista 1.000 najvažnijih svjetskih gradova koju je sastavio tim analitičara iz kompanije Oxford Economics, ocjenjujući ih kroz pet ključnih kategorija: ekonomija, ljudski kapital, kvalitet života, ekologija i upravljanje.

Top 10 gradova svijeta za 2025:

Njujork (SAD)

London (Velika Britanija)

Pariz (Francuska)

San Hoze (SAD)

Sijetl (SAD)

Melburn (Australija)

Sidnej (Australija) [novi ulazak]

Boston (SAD) [novi ulazak]

Tokio (Japan)

San Francisko (SAD)

Zašto baš ovi gradovi?

Njujork i London i dalje drže vrh. Ne samo da su svjetski finansijski centri, već i mjesta gdje se stvaraju ideje, obrazuju najbolji kadrovi i donose ključne odluke. Ovi gradovi su pravi motori planete.

Pariz je ove godine prestigao Silicijumsku dolinu i zasjeo na treće mjesto. Francuska prijestonica ima ogroman BDP i fokus na uslužni sektor. San Hoze i dalje briljira zahvaljujući tehnološkim gigantima poput Apple-a, Google-a i Mete – ali je pao na četvrto mjesto, prenosi Kurir.

Sijetl, dom Amazona, Microsofta i Boinga, ima odličnu kombinaciju tehnologije, avio-industrije i maloprodaje. Zahvaljujući tome, zauzeo je petu poziciju.

Sidnej i Boston – nova imena među elitom

Po prvi put među deset najboljih našli su se Sidnej i Boston. Sidnej je skočio na listi zbog izvanrednog kvaliteta života i poboljšanja ekoloških standarda. Boston, s druge strane, ima jaku ekonomiju, prestižne univerzitete (Harvard, MIT) i sve je popularniji kod globalnih kompanija.

Ko ide gore, a ko pada?

Stručnjaci iz Oxford Economics navode da su se gradovi iz Indije, Indonezije i Velike Britanije značajno popravili ove godine, dok su japanski, kanadski i brazilski gradovi zabilježili pad.

Gradovi budućnosti: Osam arhetipova

Analiza ide korak dalje i grupiše gradove prema njihovim karakteristikama u osam kategorija: globalni lideri, regionalni centri, kulturne prijestonice, održivi gradovi, industrijski centri, naslijeđeni gradovi, rastući megagradovi i zvijezde u usponu.

Svaka grupa ima svoje izazove i prednosti:

Globalni lideri (poput Njujorka i Londona) najbolje mogu da iskoriste potencijal vještačke inteligencije, ali se suočavaju sa sve većom nejednakošću.

Rastući megagradovi (u Aziji i Africi) imaju ogroman potencijal za razvoj ljudskog kapitala, ali se bore sa prebrzom urbanizacijom.

Kako se mjeri atraktivnost jednog grada?

Oxford Economics Global Cities Index uzima u obzir:

Koliko grad doprinosi globalnoj ekonomiji

Koliko je obrazovan i produktivan njegov narod

Kako se u njemu živi – zdravstvo, stanovanje, bezbednost

Koliko brine o okolini

Kako se njime upravlja – transparentnost, efikasnost, stabilnost