Ništa više neće biti isto u gradskoj vožnji: Uvodi se bijelo svjetlo na semaforu VIDEO

01.10.2026. | 16:33 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Crveno znači stani, zeleno kreni, a žuto upozorava da slijedi promjena. Taj sistem poznajemo gotovo čitav život, ali istraživači već godinama razvijaju ideju četvrtog svjetla na semaforu – bijelog, namijenjenog saobraćaju u kojem će zajedno učestvovati ljudi i autonomna vozila.

Ideja ne znači da će se bijelo svjetlo uskoro pojaviti na raskrsnicama širom svijeta. Riječ je o konceptu istraživača sa Državnog univerziteta Sjeverne Karoline (NC State), koji kroz računarske simulacije ispituju kako bi semafori mogli funkcionisati kada na putevima bude znatno više samovozećih automobila.

Kako piše Direktno, četvrta boja trebalo bi da olakša prolazak kroz raskrsnice u trenutku kada autonomna vozila mogu međusobno da komuniciraju i koordiniraju kretanje.

Šta bi bijelo svjetlo značilo vozaču?

Najzanimljiviji dio sistema jeste to što ljudski vozač ne bi morao da razumije šta autonomni automobili međusobno “dogovaraju”.

Kada se uključi bijelo svjetlo, poruka bi bila jednostavna: pratite vozilo ispred sebe.

Autonomna vozila u blizini raskrsnice međusobno bi razmjenjivala podatke i usklađivala prolazak, praktično preuzimajući dio posla koji danas obavlja semafor.

Vozači klasičnih automobila samo bi pratili kretanje vozila ispred njih.

Crveno i zeleno svjetlo pritom ne bi nestali. Kada nema dovoljno autonomnih vozila da sistem funkcioniše, raskrsnica bi nastavila da radi na uobičajen način.

Da li bi raskrsnice zaista bile brže?

Prema rezultatima simulacija istraživača NC Statea, koristi rastu s povećanjem broja autonomnih vozila.

Kada je samo 10 odsto vozila autonomno, kašnjenja su u jednom od modela smanjena za oko tri odsto. Pri udjelu od 30 odsto autonomnih vozila, smanjenje je bilo 10,7 odsto.

U određenim simuliranim uslovima “bijela faza” donosila je i daleko veće smanjenje ukupnog zadržavanja – više od 90 odsto.

To, međutim, ne znači da bi bijelo svjetlo u stvarnom gradskom saobraćaju automatski smanjilo gužve za 90 odsto. Rezultati zavise od modela, broja autonomnih vozila, intenziteta saobraćaja i načina na koji se porede sistemi.

Mora li četvrto svjetlo zaista biti bijelo?

Zanimljivo je da ni sami istraživači ne insistiraju na boji.

Profesor Ali Hajbabaie, jedan od autora istraživanja, ranije je objasnio da nije presudno da novo svjetlo bude baš bijelo. Važno je da postoji dodatni signal koji vozači mogu jasno da prepoznaju i čije značenje neće pomiješati s postojećim signalima.

“Bijela faza” je, dakle, naziv koncepta, a ne konačna odluka o tome kako bi budući semafori morali izgledati.

Bijelo svjetlo već postoji, ali ne znači isto

Dodatna svjetla na semaforima zapravo nisu potpuna novost.

U pojedinim evropskim zemljama posebna bijela signalizacija već se koristi za tramvaje i druga vozila javnog prevoza. Takvi signali mogu imati oblik horizontalnih ili vertikalnih linija i namijenjeni su vozačima javnog prevoza, a ne svim učesnicima u saobraćaju.

To ne treba miješati s novom “bijelom fazom” koju razvijaju američki istraživači za buduću kombinaciju autonomnih i klasičnih automobila.

Zašto se u Japanu priča o “plavom” semaforu?

Japan je još jedan zanimljiv primjer kako semaforska signalizacija ne mora svuda izgledati potpuno isto.

Istorijski razlog krije se u japanskom jeziku i riječi “ao”, koja se koristila za nijanse koje danas razdvajamo na plavu i zelenu. Zbog toga Japanci zeleno svjetlo na semaforu tradicionalno nazivaju “plavim”, a pojedini semafori koriste izrazito plavozelenu nijansu.

To, međutim, nije četvrto svjetlo – ono i dalje ima funkciju klasičnog zelenog.

Kada bi bijelo svjetlo moglo stići na ulice?

Tu je priča mnogo manje futuristička nego što naslov može sugerisati.

Istraživači otvoreno navode da autonomna vozila još nisu spremna za široku primjenu ovakvog sistema i da gradske vlasti neće preko noći početi da mijenjaju semafore.

Jedna od mogućnosti jeste da se koncept prvo testira na mjestima s velikim brojem povezanih ili autonomnih vozila, poput luka i velikih logističkih centara.

Ako autonomni automobili jednog dana postanu značajan dio svakodnevnog saobraćaja, semafor kakav poznajemo mogao bi da dobije novu komandu.

A za vozača bi ona bila vrlo jednostavna: ne gledaj samo semafor – prati automobil ispred sebe.