Ni čokolada nije izbjegla rast cijena: Omiljena poslastica postaje luksuz

16.03.2026. | 11:04

U 2025. godini cijene čokolade u Evropi porasle su u prosjeku 18%, što je najveći rast među svim prehrambenim proizvodima, pokazuju podaci Eurostata. Do ovakvog poskupljenja došlo je prvenstveno zbog suše u Zapadnoj Africi, koja je podigla cijene kakaa – ključnog sastojka čokolade.

Za poređenje, ukupne potrošačke cijene u EU porasle su prosečno 2,5%, dok je rast cijena hrane i bezalkoholnih pića bio 3,3%. Među ostalim prehrambenim proizvodima, cijene govedine i teletine porasle su oko 10%, dok su jaja i maslac poskupjeli oko 8%.

 

Razlike među zemljama

Inflacija čokolade u 2025. znatno je varirala po evropskim zemljama:

Najniža: Kipar, Luksemburg, Italija, Kosovo i Švajcarska – ispod 12%

Najviša: Poljska – 32,6%; Estonija i Litvanija – 31,5%; Rumunija – 26,1%; Latvija – 25,9%; Srbija – 25,4%

Hrvatska je zabilježila rast od 15%

Inflacija je iznad prosjeka EU bila i u Švedskoj, Bugarskoj, Crnoj Gori, Grčkoj, Severnoj Makedoniji, Španiji, Finskoj, Češkoj, Holandiji i Njemačkoj – od 18% do 22,5%

Razlike u inflaciji uglavnom zavise od strukture domaćih tržišta i razvoja čokoladne industrije. Zemlje sa velikim, etabliranim sektorom proizvodnje čokolade (Njemačka, Francuska, Italija, Belgija, Holandija, Švajcarska) češće bolje apsorbuju rast cijena kakaa kroz prilagođavanje marži i dugoročne ugovore. U zemljama sa manjom industrijom ili većom zavisnošću od uvoza, rast cijena kakaa direktnije utiče na maloprodajne cijene.

 

Zašto cijene toliko rastu

Kakao je glavni razlog poskupljenja. Prema FAO ekonomisti Emilianu Magriniju, proizvodnja kakaa je koncentrisana u nekoliko zapadnoafričkih zemalja, prije svega u Obali Slonovače i Gani, koje zajedno proizvode većinu globalnog kakaa.

U 2023–2024. proizvodnja u ovim zemljama značajno je pala zbog dugotrajne suše i bolesti kakaa, što je dovelo do globalnog deficita i istorijski niskih zaliha. Posljedica je rekordno visoka cijena kakaa, koja direktno utiče na cijenu čokolade u maloprodaji.

Ekonomista Džon Bafes ističe da kakao čini oko 10–20% troškova proizvodnje čokolade, ali je rast cena od preko 120% između 2023. i 2024. najveći u istoriji tržišta kakaa i najviše uticao na konačne maloprodajne cijene.

Dodatni faktori

Razlike u cijenama između zemalja dalje zavise od:

-troškova rada i energije

-cijena drugih sastojaka (mlijeko, šećer)

-valutnih kurseva

-intenziteta konkurencije u maloproda

Takođe, struktura industrije igra ulogu: vertikalna integracija, udio multinacionalnih i domaćih firmi, brendiranje i distribucija utiču na to koliko se povećanje cijena prenosi na potrošače. Neke kompanije apsorbuju dio rasta cijena kako bi zaštitile tržišni udio, dok druge povećanje prenose brže i u potpunosti, prenosi Telegraf.rs.