Nekršteni dani – jedno od najstrašnijih srpskih vjerovanja poslije Božića

08.01.2022. | 10:53

Prema starim srpskim vjerovanjima, od 10. januara do Bogojavljenja, odnosno 19. januara, traju “Nekršteni dani” – koji su možda jedno od najjezivijih predanja u našem narodu.

Riječ je o vjerovanju koje je od davnina jako i duboko utkano u svijest našeg naroda, pa će vam stariji i danas objasniti da je ovo period godine kada Isus Hrist još uvijek nije bio kršten i da je zbog toga i danas u ovo doba zemlja otvorena da mrtvi izlaze, a zajedno sa njima i đavoli i razni drugi demoni.

Ove nečastive sile vladaju od trenutka kada se smrkne pa sve dok ne zapjevaju prvi pijetlovi. Zbog toga, narod kaže, preko noći nikako ne treba izlaziti iz kuće. Onaj ko se usudi da putuje nakon zalaska sunca, kaže predanje, neće dobro proći, a ako neko baš mora da izlazi trebalo bi da sa sobom nosi bijeli luk, krst ili neki oštar metalni predmet, piše Istorijski zabavnik.

Slično, u nekim krajevima Srbije još se i danas pažljivo pazi da u Nekrštene dane žene nikako ne predu, ne tkaju i ne peru. Napolju se ne ostavlja ništa bijelo, a naročito se brine da van ne ostane dječja odjeća jer bi zle sile bajalicama i urocima mogle preko stvari da naškode djeci.

Po nekim selima, naročito u Vlaškim krajevima, krije se čak i svjetlost iz kuća tako što se na prozore stavljaju zavjese ili spuštaju roletne. Noću se ne pije voda jer predanje kaže da se demoni uvlače u kućne posude i tu vrebaju neoprezne.

Narod kaže da Nekršteni dani nisu dobro vrijeme za rađanje. Vjeruje se da će dijete koje dođe na svijet između Božića i Bogojavljanja biti bolešljivo i nesrećno. Da bi se mališani “odbranili od uroka”, stari su smislili ovo – djeca rođena u Nekrštene dane moraju svake godine u tom periodu da sa sobom nose posebnu košulju, tkanu na kaminu.

Kako bi “odagnao bijedu i smanjio muku” u ovom sumornom periodu, narod je smislio i “protivlek” za Nekrštene dane – nekada su po selima i gradovima u Srbiji na sve strane išle maskirne povorke koje su predstavljale duhove, čudovišta i mrtve pretke. Ovi koledari su se kretali od kuće do kuće i tražili priloge: slaninu, jaja, meso, brašno, mlijeko, rakiju i vino…

Slično zapadnoj Noći vještica, nakon skupljanja ovih ponuda čitave porodice bi se okupljale oko trpeze i uživale u hrani i piću. Nekršteni dani uvijek su mrsni, a ne posti se čak ni srijedom ni petakom. Samo je Krstovdan dan za post, a on pada neposredno uoči Bogojavljanja.

Vjeruje se da će graja, muzika i smijeh otjerati nečastive sile. A uz hranu, piće i “čašicu razgovora” svaki strah i muka se lakše podnesu i briže prođu.