Nakon decenija ubrzanja kretanja arktičkog leda, sprema se dramatičan preokret

08.03.2024. | 22:36

Da li će se led koji pluta u Arktičkom okeanu kretati brže ili sporije u narednim decenijama? Odgovor na ovo pitanje otkriva šta da očekujemo u smislu bezbjednosti morskog transporta.

Kretanje ledenih santi u budućnosti takođe je važno zbog stope gubitka ledenog pokrivača, što opet utiče na sjeverne starosjedilačke zajednice, brojne ekosisteme i globalni klimatski sistem.

Dok podaci zasnovani na posmatranju ukazuju da je trend da se morski led ubrzava, klimatski modeli predviđaju da će se te brzine usporiti tokom ljetnje sezone. Ovaj kontrast je naravno doveo do nekih pitanja o vjerodostojnosti projekcija modela.

U novom radu objavljenom u časopisu The Criosphere, profesor škole inženjeringa „Lasond“ Nil Tandon i postdoktorski istraživač Džejmi Vord otkrili su da, iako su mehanizmi koji utiču na usporavanje leda vjerodostojni – ostaju brojna pitanja.

„Razumijevanje toga kako će se kretanje morskog leda promijeniti je očigledno od velike važnosti, a ipak nismo bili sigurni da li je ono što su modeli projektovali realno. Čini se da možemo očekivati da će se morski led još neko vrijeme kretati uz ubrzanje, ali će doći do tačke u narednim decenijama, kada će se ta dinamika promijeniti“, objasnio je Tandon, koji takođe sarađuje sa Centrom za istraživanje Zemlje i svemira (CRESS) na Univerzitetu Jork.

Plutajući morski led predstavlja posebnu opasnost za pomorski transport, kaže Tandon, ukazujući na dramatičan primjer iz 2017. kada su ledene sante zarobile i potopile dva ribarska čamca oko Njufaundlenda. I što je led brži, uslovi za plovila su opasniji.

Da bi razumio zašto se kretanje morskog leda ubrzalo, Tandon kaže da, kako se temperature zagrijavaju, a led postaje tanji, on se može lakše širiti i skupljati. Objašnjava da je to baš kao što se opruga napravljena od tanjeg metala može lakše širiti i skupljati u poređenju sa oprugom napravljenom od debljeg metala.

Međutim, ovo nije jedina sila koja djeluje na led, a kada se led dovoljno istanji, druge sile počinju da dominiraju.

„Kako led ulazi u ono što oni nazivaju stanje slobodnog drifta, spoljašnje sile vjetra i nagib površine okeana počinju da dominiraju. Modeli sugerišu da će promjene u vjetru i nagibu površine okeana dovesti do usporavanja morski led tokom ljetnje sezone“, napisali su naučnici.

Tandon kaže da se, iako se modeli generalno slažu da će doći do ljetnjeg usporavanja, ne slažu se po tome kada će usporavanje početi. Neki modeli sugerišu da će usporavanje početi u narednoj deceniji, dok drugi sugerišu da će početi krajem ovog vijeka.

Brži nanosi leda mogu stvoriti opasne uslove za pomorski transport, tako da se u tom smislu usporavanje leda može posmatrati kao pozitivna tendencija, ali Tandon kaže da postoje još neka dodatna razmatranja.

„Svi novi modeli predviđanja kretanja ne mijenjaju činjenicu da je debljina ledenog pokrivača u stalnom opadanju, što je zabrinjavajuće zbog uticaja na ekosisteme, populacije koje se oslanjaju na mogućnost da love određene vrste životinja, zatim sposobnost životinja da prežive, promene stanište… Ali, ipak, rekao bih da je to marginalno dobra vijest zaključuje Tandon.