Najveće medicinske zablude u posljednjih 50 godina: Neke djeluju skoro pa nevjerovatno
22.12.2025. | 20:15Medicinska nauka posljednjih decenija napravila je ogroman napredak – produžen je životni vijek, iskorijenjene su pojedine bolesti, a dijagnostika je postala preciznija nego ikada.
Ipak, put do savremenih saznanja bio je popločan i ozbiljnim zabludama koje su godinama smatrane neupitnim istinama. Neke od njih danas deluju gotovo nevjerovatno.
Masnoće su glavni krivac za bolesti srca
Decenijama je javnost bila uvjerena da su masnoće najveći neprijatelj zdravlja srca. Niskomasna ishrana promovisana je kao univerzalno rješenje, dok su proizvodi puni šećera i rafinisanih ugljenih hidrata prolazili ispod radara. Danas znamo da nisu sve masnoće iste i da su trans-masti i prekomjeran unos šećera često opasniji od prirodnih masti iz ribe, orašastih plodova i maslinovog ulja.
Hormonska terapija je bezbjedna za sve žene u menopauzi
Hormonska supstituciona terapija dugo je smatrana gotovo rutinskom preporukom za žene u menopauzi, uz uvjerenje da štiti srce i usporava starenje. Velike studije s početka 2000-ih pokazale su, međutim, povećan rizik od raka dojke, moždanog udara i tromboze kod određenih grupa žena, zbog čega je pristup terapiji danas znatno oprezniji i individualizovan.
Antibiotici su rješenje za svaku infekciju
Godinama su antibiotici prepisivani i za virusne infekcije poput prehlade i gripa. Posljedice takve prakse danas su vidljive kroz globalni problem antibiotske rezistencije, koju Svjetska zdravstvena organizacija smatra jednom od najvećih prijetnji savremenoj medicini. Danas je jasno: antibiotici liječe bakterije, ne viruse.
Čir na želucu izazivaju stres i začinjena hrana
Do osamdesetih godina vjerovalo se da su stres i loša ishrana glavni uzrok čira na želucu. Tek otkrićem bakterije heliko bakterije dokazano je da je većina čireva zapravo infektivnog porijekla. Ovo otkriće potpuno je promijenilo terapiju i spasilo milione pacijenata od nepotrebnih operacija.
Više lijekova znači i bolje liječenje
Polifarmacija – istovremena upotreba više lijekova – dugo je bila standard kod starijih pacijenata. Danas se zna da kombinovanje velikog broja terapija povećava rizik od neželjenih interakcija, padova, konfuzije i hospitalizacija. Savremena medicina sve više teži „manje je više“ principu.
Vakcine su rizičnije nego bolesti koje sprečavaju
Iako ova zabluda nije potekla iz same nauke, već iz pogrešnih i povučenih studija, njen uticaj bio je snažan. Medicinska zajednica je u međuvremenu više puta dokazala bezbjednost vakcina, dok je povratak bolesti poput malih boginja pokazao koliko je povjerenje u nauku ključno za javno zdravlje.
Mentalne bolesti su znak slabosti
Prije samo nekoliko decenija, depresija, anksioznost i drugi mentalni poremećaji često su minimizovani ili pogrešno tumačeni. Danas se zna da su u pitanju kompleksna stanja sa biološkom, psihološkom i socijalnom osnovom, koja zahtijevaju ozbiljan i dugoročan pristup liječenju.
