Najkorisnije “čudovište” na svijetu ima pet očiju!

Šta je to: ima pet očiju, šest nogu i dva para krila? Ne, nije neko čudovište iz ormara ili mitskih priča. To je marljiva, svima poznata i draga pčelica!

Zanimljiva je i darežljiva priroda. Savršeno složi sve kotačiće, da sistem bude održiv i funkcioniše besprijekorno. Za sve koji u životu traže čaroliju i čuda, dovoljno je pogledati ovaj čarobni krug života: fascinira i oduševljava.

Koliko nam je danas poznato, pčelarstvo je drevna vještina ubiranja meda kojom su se bavili ljudi još 15.000 godina prije Hrista. Divlje branje meda razvilo se i unaprijedilo do proizvodnje meda u sofisticiranim pčelinjacima. Prvi zapis berbe meda bilježi se 2422. godine prije Hrista i pronađen je u drevnim egipatskim grobnicama.

Pčele su organizovane i precizne, baš kao i sve u prirodi

U jednoj košnici živi oko 50.000 pčelica. Matica je samo jedna po koloniji pčela. Pari se sa 12 do 18 trutova, a dnevno može izlijeći i do 2.000 jajašaca! Trutu je pak, jedini posao parenje, a nakon seksa umire. A radilice… eh, radilice! Radilice – rade: brinu o jajašcima, hrane larve. Čiste košnicu i uređuju je. Brinu se za maticu, brinu se za nektar i obrađuju ga, grade saće.

Kako bi sve funkcionisalo besprijekorno, pčele se dogovaraju – komuniciraju plesom ili hemijski, feromonima. Kružnim plesom pčele skupljačice javljaju da su pronašle izvor hrane u blizini košnice. Tada se kreću u malom krugu, malo u jednu, malo u drugu stranu, par sekundi, pa i do nekoliko minuta. Kada skupljačice nađu nektar koji je jako udaljen od košnice, tada će ples biti malo složeniji, u više smjerova, pri čemu vrti zatkom ili trese tijelom. Reklo bi se – pčele twerkaju. Kod komuniciranja feromonima, važno je znati da feromon mora biti poseban, usko specifičan kako bi ga određena grupa prepoznala. Zbog toga ga pčele proizvode u vrlo maloj, limitiranoj količini kako se ne bi pretjerano iscrpljivale.

Smisao života jedne pčele

Činjenica: za jednu kašičicu meda koju date svom djetetu, pojedete ju sami ili umiješate u čaj, desetak je pčelica radilo cijeli svoj život! Ili, ako vam je tako jednostavnije: jedna pčelica tokom cijelog svog životnog vijeka proizvede jednu desetinu kašičice meda.

Od cvijeta do meda u 4 koraka:

1. Pčela traži hranu: kada nađe cvijet, crpi nektar pomoću svojeg rila i pohranjuje ga u trbuh.
2. Pčela probavlja: skupljačice u košnici predaju nektar drugim pčelama; one ga primaju kroz gutanje, obrađuju te ponovno izbacuju
3. Pčela „suši“ med: kako bi bio vječan, medu se treba oduzeti određeni procenat vode. Pčele pohranjuju nektar u ćelije saća i suše ga svojim krilima kako bi reducirale vodu u medu.
4. Pčela sprema med: ćelije meda pčela će zapečatiti voskom. Procenat vode u medu održava se na 18% i on je tada nepokvarljiv, vječan.

Pčela je pčela? Da, ali koja, kakva? Ako ste mislili da sve pčele skupljaju med i da postoji samo jedna vrsta – varate se. Medne pčele predstavljaju samo mali udio od ukupno 20.000 vrsta poznatih pčela. One su samo najpopularnije, zbog toga što proizvode med ili pak imaju ulogu oprašivanja biljaka. U Evropi obitava više od 2000 vrsta pčela, a od toga ih je u Hrvatskoj oko 730 različitih vrsta, prenosi “Index.hr”.

 

 

 

Ostavite komentar: