Mentalitet krda: Test koji je još sredinom prošlog vijeka dokazao kako je manipulacija jednostavna
18.07.2020. | 23:21Solomon Aš bio je poljsko-američki geštalt psiholog i pionir socijalne psihologije. Godine 1950. izveo je jedan od najpoznatijih i najkontroverznijih eksperimenata u istoriji koji je za cilj imao da provjeri do kog stepena pojedinac odabira vlastito mišljenje pod uticajem mišljenja većinske grupe. Rezultati su bili poražavajući…
Eksperiment danas poznat kao Ašov eksperiment imao je mnogo varijacija, ali je u suštini bio veoma jednostavan – ispitaniku bi se pokazala jedna linija određene dužine i tri druge linije. Njegov zadatak bio je da kaže koja od tri linije je iste dužine kao prva pokazana. Pritom, riječ nije bila o maloj razlici u dužini već je odgovor bio prilično očigledan.
Ispitanik je postavljen u prostoriju sa sedam drugih ljudi koji su zapravo bili Ašovi saradnici, a da ispitanik to nije znao. Ispitanik je uvijek sjedio na kraju reda, tako da je morao da sluša odgovore onih prije njega.
U prvom slučaju, u takozvanoj „kontrolnoj grupi“ svaki ispitanik je imao zadatak da da svoju samostalnu procjenu i oko 95 odsto ljudi je dalo tačan odgovor.
Daleko interesantniji su bili odgovori kada bi Ašovi saradnici imali instrukciju da namjerno griješe.
Nakon što bi čuli ljude prije sebe kako daju pogrešne odgovore, i ispitanici su odgovarali pogrešno. To se dokazalo u 80 odsto slučajeva.
Kad su ih upitali zašto su pokazali na liniju koja očigledno nije jednaka prvo pokazanoj, odgovor je najčešće bio da nisu htjeli da „štrče“, skreću pažnju na sebe ili stvore nesklad u grupi, prenosi Istorijski zabavnik.
Dalji eksperimenti su pokazali da komformizam zavisi i od broja ljudi u grupi. Učinak jedne osobe je vrlo mali (oko 5 odsto). Kada je u grupi još dvoje ljudi, komformizam se povećava na 15 odsto, zatim na 30 s troje i 35 odsto sa četvoro ljudi.
Komformizam takođe zavisi i od dvosmislenosti zadatka. Aš je varirao dužinu razlike između linija za poređenje. Što je razlika u dužini bila veća, to se konformizam smanjivao. Uopšteno, što je zadatak teži i dvosmisleniji, ljudi se više uklapaju.
Nakon eksperimenta izvedenog na 50 studenata u Americi, došlo se i do drugih zaključaka. Što je grupa bila privlačnija, sklonost ka komformizmu prema grupnim normama je bila veća.
Ispitanici sa visokim samopouzdanjem komformirali su se manje od onih s niskim samopouzdanjem, ali je sa druge strane komformizam bio najveći kad su za slaganje sa netačnim odgovorima ispitanici bili nagrađivani.
Ašov zaključak bio je nedvosmislen – teško je odoljeti pritisku grupe i zadržati svoje ja u masi.
Izvor:(Sputnik)
