Kucamo u drvo, duvamo svjećice i bacamo so preko ramena: Običaji kojih se držimo, a rijetko ko zna zašto

16.09.2026. | 12:52 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Neko pomene da mu već dugo sve ide dobro i gotovo instinktivno pokuca u drvo.

Na rođendan ugasimo svjećice i zamislimo želju. Kada prospemo so, neki će je bez razmišljanja baciti preko lijevog ramena, dok će potkovicu i danas mnogi okačiti kao simbol sreće. Navike koje danas uglavnom doživljavamo kao bezazleno sujeverje imaju mnogo dužu istoriju nego što se čini. Neke vode do antičkih civilizacija, druge do starih evropskih vjerovanja, a pojedinima se porijeklo tokom vijekova toliko zamutilo da danas postoji nekoliko mogućih objašnjenja.

Ipak, zanimljivo je koliko ih i dalje ponavljamo – čak i kada u njih uopšte ne vjerujemo.

1. Zašto kucamo u drvo?

“Kucni u drvo” vjerovatno je jedan od najčešćih običaja koji je preživio do danas. Izgovaramo ga kada pomenemo nešto dobro i ne želimo da “ureknemo” sreću.

Jedno od najčešćih objašnjenja povezuje običaj sa starim paganskim vjerovanjima prema kojima su drveće i šume bili povezani sa božanstvima i duhovima. Dodirivanje drveta moglo je da predstavlja traženje zaštite ili zahvalnost.

Postoji, međutim, i druga teorija – da savremeni običaj nema tako drevno porijeklo, već da je povezan sa dječjim igrama u kojima je dodirivanje drveta predstavljalo sigurno mjesto.

Zato priča o ovom običaju nije sasvim razjašnjena, ali je njegova današnja poruka vrlo jasna: dobro nam je, samo da tako i ostane.

2. Zašto duvamo svećice na rođendanskoj torti?

Rođendanska torta bez svećica danas gotovo da djeluje nedovršeno. Ugasimo ih u jednom dahu, prethodno zamislimo želju i nikome je ne otkrivamo.

Svjećice i obilježavanje rođendana imaju dugu istoriju, ali današnji običaj ne može jednostavno da se pripiše samo jednom narodu.

Stari Grci prinosili su Artemidi okrugle kolače i povezivali ih sa svjetlošću Mjeseca, dok se mnogo direktniji prethodnik savremene rođendanske torte sa svjećicama pojavljuje u Njemačkoj, kroz proslave dječjih rođendana poznate kao “Kinderfest”.

3. Zašto bacamo so preko lijevog ramena?

So je vjekovima bila dragocijena namirnica, pa njeno prosipanje nije bilo beznačajno kao danas.

Iz prosute soli razvila su se različita sujeverja, uključujući vjerovanje da ona donosi nesreću. Kao “protivotrov” pojavio se običaj da se prstohvat prosute soli baci preko lijevog ramena.

Prema folklornom tumačenju, zlo se nalazi sa lijeve strane čovjeka, pa bi so trebalo da ga otjera ili zaslijepi.

Možda danas malo ko ozbiljno očekuje đavola iza ramena, ali gest je preživio.

4. Zašto je potkovica simbol sreće?

Potkovice se i dalje mogu vidjeti iznad ulaznih vrata, u kućama, restoranima i kao motiv na nakitu.

Jedno od poznatijih objašnjenja potiče iz evropskog folklora i legende o Svetom Dunstanu, kovaču koji je, prema predanju, uspio da nadmudri đavola i natjera ga da obeća da neće ulaziti u kuću na kojoj se nalazi potkovica.

Značenje se dodatno povezivalo sa gvožđem, kojem su u različitim evropskim tradicijama pripisivana zaštitna svojstva.

Čak se i danas raspravlja kako potkovicu treba okrenuti. Po jednom vjerovanju krajevi treba da budu podignuti da “zadrže” sreću, a po drugom spušteni kako bi se sreća izlila na ljude koji prolaze ispod nje.

5. Zašto kažemo “nazdravlje” kada neko kihne?

Kihanje je kroz istoriju dobijalo mnogo ozbiljnija značenja nego danas.

U različitim kulturama postojala su vjerovanja da je čovjek tokom kihanja posebno ranjiv ili da kihanje može biti znak bolesti. Jedno od često ponavljanih objašnjenja vezuje običaj blagosiljanja osobe koja kihne za vrijeme epidemija, mada je teško svesti njegovo porijeklo na samo jedan događaj.

Danas je “nazdravlje” prije svega automatska ljubaznost.

6. Zašto razbijeno ogledalo navodno donosi sedam godina nesreće?

Ogledala su dugo bila predmeti kojima se pripisivala posebna simbolika. Jedno od najpoznatijih sujevjerja kaže da njegovo razbijanje donosi čak sedam godina nesreće.

Objašnjenje se često vezuje za stare Rimljane i vjerovanje da se čovjekov život obnavlja u ciklusima od sedam godina. Ako bi ogledalo, koje je na simboličan način predstavljalo čovjeka, bilo razbijeno, trebalo je da prođe čitav ciklus da se posljedice ponište.

Naravno, za takvo vjerovanje nema stvarne osnove, ali broj sedam ostao je sastavni dio sujeverja.

7. Zašto prekrštamo prste kada želimo sreću?

Danas je dovoljno da neko kaže “držim ti palčeve” ili prekrsti dva prsta i svi razumijemo poruku.

Porijeklo prekrštenih prstiju nije potpuno sigurno. Jedno objašnjenje vezuje gest za hrišćansku simboliku krsta, dok ga druga tumačenja povezuju sa starijim evropskim običajima prizivanja sreće.

Bez obzira na porijeklo, gest je postao toliko univerzalan da se koristi i među ljudima koji mu ne pripisuju nikakvo religijsko ili natprirodno značenje.

8. Zašto se plašimo petka 13. ?

Ovdje su se spojila dva stara straha – od broja 13 i od petka.

Broj 12 vijekovima je imao značenje cjelovitosti: 12 mjeseci, 12 znakova zodijaka, 12 apostola. Broj koji dolazi odmah poslije njega u zapadnoj tradiciji počeo je da dobija neprijatne konotacije.

Petak je takođe u hrišćanskoj tradiciji povezan sa Hristovim raspećem. Ipak, ideja da je baš petak 13. posebno nesrećan datum mnogo je mlađa nego što se često predstavlja, a širu popularnost dobila je tek u modernom dobu, prenosi Ona.rs.