Knjiga iz 1969. ponovo privukla pažnju: Šta je Tuđman pisao o sudbini Jugoslavije

20.11.2026. | 18:30 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Više od dvije decenije prije raspada Jugoslavije, Franjo Tuđman je u svojim radovima upozoravao na slabosti višenacionalnih država i tvrdio da su neravnopravnost naroda i hegemonija među glavnim uzrocima njihovog nestanka.

Godinama kasnije, kada su se Jugoslavija, Sovjetski Savez i Čehoslovačka već raspali, izjavio je da je takav razvoj događaja predvidio još kao istoričar.

U knjizi “Velike ideje i mali narodi”, koju je Matica hrvatska objavila u Zagrebu 1969. godine, Tuđman je analizirao sudbinu višenacionalnih država i mogućnosti budućeg evropskog povezivanja.

Posebno je zanimljiv dio na stranicama 476. i 477, u kojem govori o raspadu državnih zajednica kroz istoriju, uključujući Austrougarsku i Kraljevinu Jugoslaviju.

Njegova razmišljanja dobila su novu težinu početkom devedesetih, kada je došlo do raspada socijalističke Jugoslavije i velikih promjena na evropskoj političkoj karti.

Šta je Tuđman napisao 1969. godine?

Tuđman je u knjizi razmatrao zbog čega su propadale države sastavljene od više naroda, a među uzrocima je posebno izdvajao nacionalnu neravnopravnost i dominaciju jednog naroda nad drugima.

Kao primjere naveo je raspad skandinavskih državnih unija, propast Habsburške monarhije 1918. godine, slom carske Rusije i raspad Kraljevine Jugoslavije 1941. godine.

Za Kraljevinu Jugoslaviju tvrdio je da je njen slom bio posljedica, između ostalog, “velikosrpske hegemonije nad hrvatskim, slovenskim, makedonskim i drugim narodima”.

Takvo tumačenje bilo je dio njegovog šireg stava da višenacionalne državne zajednice ne mogu dugoročno opstati “ako se zasnivaju na neravnopravnim odnosima”.

Tuđman je istovremeno ukazivao na nacionalne sukobe u Belgiji, položaj Baska u Španiji, zahtjeve Škota i Velšana za ravnopravnost, kao i probleme unutar tadašnjeg socijalističkog bloka.

Posebnu pažnju posvetio je sovjetsko-jugoslovenskom raskolu iz 1948. godine, sovjetsko-kineskom sukobu i intervenciji u Čehoslovačkoj 1968. godine.

Smatrao je da su takvi sukobi posljedica velikodržavne politike i nametanja neravnopravnih odnosa.

Iz tih istorijskih primjera izvodio je zaključak da buduće povezivanje evropskih naroda “mora počivati na ravnopravnosti, dobrovoljnosti i poštovanju nacionalnog suvereniteta”.

Njegov izvorni tekst dostupan je na stranici posvećenoj Franji Tuđmanu, gdje su objavljeni dijelovi knjige “Velike ideje i mali narodi”.

Da li je tada predvidio raspad Jugoslavije?

Iako je 1969. godine detaljno pisao o uzrocima raspada višenacionalnih država, u dostupnim dijelovima knjige nema izričite tvrdnje da će se tadašnja socijalistička Jugoslavija raspasti.

Međutim, Tuđman je kasnije svoje ranije radove predstavljao upravo kao dokaz da je predvidio istorijske promjene koje su se dogodile krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina.

U intervjuu za ruski list “Rossija”, objavljenom 11. decembra 1993. godine, osvrnuo se na svoja nekadašnja razmišljanja o nacionalnom pitanju i budućnosti država.

“Kao znanstvenik predvidio sam raspad mnogonacionalnih država i stvaranje saveza naroda”, izjavio je tada Tuđman.

Kao potvrdu svojih stavova naveo je knjigu “Rat protiv rata” iz 1957. godine, “Velike ideje i mali narodi” iz šezdesetih, kao i kasniju knjigu “Nacionalno pitanje u Europi”.

Govorio je da je još kao istoričar očekivao istovremeno približavanje država i jačanje nacionalne samostalnosti pojedinih naroda.

Pisao je i o ujedinjenju Njemačke

U istoj knjizi iz 1969. Tuđman je razmatrao i budućnost Njemačke, koja je tada bila podijeljena na dvije države.

Smatrao je da je njeno nacionalno ujedinjenje neophodno za budućnost Evrope, ali da se ono teško može ostvariti bez šireg evropskog povezivanja.

Zalagao se za stvaranje zajednice evropskih država koja bi prevazišla tadašnju podjelu kontinenta na dva suprotstavljena politička i vojna bloka.

Dvadeset godina kasnije, 1989. godine, pao je Berlinski zid, a Njemačka je ujedinjena 1990. godine.

U međuvremenu je počeo i raspad istočnog bloka, a 1991. godine nestao je Sovjetski Savez.

Šta je Tuđman kasnije govorio o Jugoslaviji?

U intervjuu za francuski “Libération” 22. jula 1993. godine Tuđman je iznio svoje viđenje razloga zbog kojih se Jugoslavija raspala.

Tvrdio je da se višenacionalna jugoslovenska zajednica nije mogla održati zbog pokušaja jačanja centralizma nakon Titove smrti.

Prema njegovom tumačenju, Titova Jugoslavija imala je federalističko-konfederalističke karakteristike, dok su kasniji pokušaji centralizacije doveli do sukoba među republikama i narodima.

Tuđman je tada raspad Jugoslavije posmatrao kao dio šireg evropskog procesa, zajedno s raspadom Sovjetskog Saveza i Čehoslovačke.

Svoje viđenje nacionalnog pitanja povezivao je i s budućnošću Bosne i Hercegovine, za koju je tvrdio da može opstati kao zajednica tri konstitutivna naroda, uz političko uređenje zasnovano na njihovom dogovoru.

U intervjuu je zastupao konfederalno rješenje i odbacivao mogućnost njenog unitarnog uređenja.

Ovi stavovi pokazuju kako je Tuđman početkom devedesetih svoja ranija istorijska razmatranja povezivao s političkim događajima u Jugoslaviji i BiH.