Kakvo vino je pio i od koga je dobio sablju? Ove stvari o Titu sigurno niste znali

04.05.2026. | 10:02

Josip Broz Tito, doživotni predsjednik SFRJ i Saveza komunista Jugoslavije, vrhovni komandant oružanih snaga, koji je upravljao Jugoslavijom 35 godina, preminio je na današnji datum, 4. maja 1980. godine.

Decenijama mediji o njemu pišu poznate i manje poznate činjenice, a jedna od njih je i da je bio veliki hedonista.

Svirao klavir

Nije krio da voli da pojede, popije i zaigra, a znao je i da zasvira klavir. Kažu da je najviše volio da jede zagorske štrukle, puši kubanske tompuse, a od pića najdraži su mu bili viski čivas i slovenačko vino cviček.

Tito se družio sa brojnim poznatim ličnostima, pa tako i sa zvijezdama Holivuda, koji su u Jugoslaviju dolazili sedamdesetih godina 20. vijeka zbog uloga u nekim od najpoznatijih partizanskih filmova.

Ugostio Sofiju Loren

Tito je u ljetnjoj rezidenciji na Brionima ugostio italijansku glumicu Sofiju Loren, kao i njenu zemljakinju Đinu Lolobriđidu, ali i englesku kraljicu Elizabetu II.

Staljin mu je poklonio zlatnu sablju, avganistanski kralj Mohamad Zahir mu je donio glavu Bude iz četvrtog vijeka nove ere, a princ Čarls maketu dubrovačkog jedrenjaka.

Ranjen u ratu

Tito je bio jedini šef države koji je direktno bio ranjen u ratu. To se dogodilo tokom Bitke na Sutjesci 1943. godine. Jedna od njemačkih bombi eksplodirala je u njegovoj blizini i povrijedila ga.

Tito je dobio ukupno 119 nagrada i odlikovanja od 60 zemalja širom svijeta (59 zemalja i Jugoslavija).

Biografija Josipa Broza Tita

Josip Broz Tito rođen je 25. maja 1892. godine u Kumrovcu, Hrvatska. Izučio je u Sisku bravarski zanat, pa je počeo da radi kao metalski radnik u Zagrebu, a zatim u fabrikama u više zemalja. Kao austrougarski kaplar učestvovao je u Prvom svjetskom ratu. Teško je ranjen i zarobljen 1915. godine na Karpatima, na Istočnom frontu. Pobjegao iz zarobljeništva i učestvovao u Oktobarskoj revoluciji.

U Jugoslaviju se vratio krajem oktobra 1920. godine, kada je postao član Komunističke partije Jugoslavije, a 1937. njen generalni sekretar, voljom Josifa Staljina, poslije smjenjivanja i strijeljanja Milana Gorkića. Radio je 1936. i 1937. u Kominterni u Moskvi. Kao vođa KPJ vodio je u Drugom svjetskom ratu partizanski ustanak protiv Nijemaca od 1941. godine do kraja rata. Bio je jedan je od osnivača i istaknutih lidera Pokreta nesvrstanih, pišu Nezavisne.