Jezik čuva tragove prošlosti: Ovu riječ svi koristimo, a malo ko zna da zapravo nije naša

22.09.2026. | 21:26 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Iako živimo u vremenu kada se borba za očuvanje maternjeg jezika glasnije nego ikada naglašava, u svakodnevnoj komunikaciji svjesno ili nesvjesno biramo tuđice. Jedan od najupečatljivijih primjera ove jezičke transformacije jeste riječ bez koje gotovo ne možemo da zamislimo jutarnju kafu ili razgovor preko ograde komšija.

Ova riječ je toliko duboko ukorijenjena u naš mentalitet da je većina građana doživljava kao autohtonu. Međutim, u pitanju je turcizam (komşu) koji je na Balkan stigao tokom viševjekovnog osmanskog uticaja, a riječ komšija ustalila se u svakodnevnom govoru. U sjenci ove popularne pozajmljenice ostala je domaća, slovenska riječ – susjed.

Dok se u formalnom, književnom i administrativnom jeziku još uvijek bori za svoj opstanak, u živom, govornom jeziku riječ susjed sve se rjeđe koristi. Lingvisti često ističu da jezikom upravlja zakon ekonomičnosti, ali i zakon emocije.

Pročitajte još

Iz kuće tjeraju mir i novac: Na ova tri mjesta nikada ne treba držati so Ovih osam gradova je nekada nosilo Titovo ime: Evo gdje su se nalazili Mislite da je sitnica, a njemu nije: Kako žene tjeraju dobrog muškarca od sebe

Komšija kao specifična vrijednost

Riječ komšija je u našoj svijesti dobila specifičnu semantičku vrijednost koja ne označava samo osobu koja živi pored nas, već podrazumijeva i određenu bliskost, toplinu i zajedništvo.

Sa druge strane, riječ susjed danas se nerijetko doživljava kao hladnija, distanciranija i formalnija. Ovo je samo jedan od brojnih primjera koji pokazuju da je jezik živa materija koja se neprestano mijenja i prilagođava načinu na koji govorimo.

Oznake: Bolne riječi, Jezik, Komšija, Lingvistika, Maternji jezik, Srpski jezik, Susjed, Turcizmi