Grad utonuo u potpunu tamu: Biće bez Sunca sve do ovog datuma u 2026. godini
24.11.2025. | 22:35Utkijagvik, najseverniji grad Sjedinjenih Američkih Država, zvanično je ušao u period polarne noći, prirodnog fenomena tokom kojeg Sunce ne izlazi iznad horizonta više od dva mjeseca. Sljedeće jutro koje će stanovnici ovog arktičkog gradića vidjeti očekuje se tek 22. januara 2026. godine.
Smješten oko 800 kilometara sjeverozapadno od Ferbanksa, Utkijagvik (nekada Barou) broji oko 4.400 stanovnika naviknutih na ekstremne klimatske uslove. Grad leži na 71,17 stepeni sjeverne geografske širine, na sjevernoj obali Aljaske, tik uz ledeni Arktički okean. Ovo područje poznato je i po arheološkim nalazištima starim preko 1.500 godina.
Dva mjeseca bez Sunca
Zime u Utkijagviku donose više od 60 dana neprekidnog mraka, dok je ljeto sušta suprotnost: gotovo tri mjeseca neprekidnog sunčevog sjaja. Iako se grad sada nalazi u potpunom mraku, stanovnici se oslanjaju na prigušeni sumrak koji traje nekoliko sati dnevno, kao i na spektakularnu auroru borealis.
Polarnoj noći prethodi i prati period intenzivnih sumraka, dok jedino prirodno svjetlo dolazi od aurore i refleksije zvjezdane svjetlosti na snijegu i ledu. Ovaj fenomen posljedica je nagiba Zemljine ose, zbog kog Sunce tokom dijela godine jednostavno ne može da se podigne iznad horizonta na visokim geografskim širinama.
Arktik u mraku
Slično Utkijagviku, i Svalbard, norveško arhipelago duboko u Arktiku, prolazi kroz dug mračni period. Na Svalbardu mračna sezona traje od kraja oktobra do sredine februara, a njen najintenzivniji dio, polarna noć, proteže se od 14. novembra do 29. januara. Zbog svoje udaljenosti od glavnog kopna, Longjerbjen ima čak 113 dana potpune tame, dok Tromse, daleko južnije, ima svega 49.
Aurora na sceni
Ovih dana Sunce je proizvelo tri snažne erupcije usmjerene ka Zemlji, što znači da bi aurora borealis mogla da bude vidljiva znatno južnije nego inače. Naelektrisane čestice koje ulaze u Zemljinu atmosferu stvaraju zapanjujuće svjetlosne zavjese u nijansama zelene, ljubičaste i crvene.
Dok južnu polarnu svjetlost, auroru australis, najčešće mogu da vide samo pingvini i polarni istraživači, sjeverna hemisfera ovih dana bi mogla da ponudi neobično intenzivne prizore.
Zašto je polarna noć važna?
Duga tamna sezona direktno utiče na formiranje polarnog hladnog vrtloga, ogromne mase hladnog vazduha koja se zadržava iznad Sjevernog pola i utiče na vremenske obrasce širom sjeverne hemisfere. Snaga i stabilnost ovog vrtloga često određuju kakve će zime biti u Evropi, Rusiji i Sjevernoj Americi.
Dok Arktik tone u mjesece tišine i mraka, stanovnici Utkijagvika i drugih sjevernih zajednica nastavljaju svoj svakodnevni život, potvrđujući još jednom izuzetnu otpornost ljudi na krajnje klimatske izazove.
