Grad koji je najbliži Sjevernom polu: Ljudi se tu ne rađaju i ne sahranjuju

06.09.2025. | 17:44

Negdje na pola puta između Norveške i Sjevernog pola, nalazi se skupina ostrva poznata kao Svalbard.

Jedno od najsjevernijih naseljenih područja na svijetu, poznato je po svom surovom, udaljenom terenu sa glečerima i zamrznutom tundrom koja je dom polarnim medvjedima, irvasima i arktičkim lisicama. Sjeverna svjetlost je vidljiva tokom zime, a ljeto donosi “ponoćno sunce” sunčevu svjetlost 24 sata dnevno.

Longjerbijen je glavni grad i najveće naselje na Svalbardu. Po svom administrativnom uređenju, najviše i podsjeća na prosječan grad u Norveškoj. U Longjerbijenu živi preko 2 000 ljudi, a dolaze iz 50 različitih zemalja. Na cijelom Svalbardu ima 2.667 stanovnika (po popisu iz 2016. godine). Polarni dan ili ponoćno sunce ovdje traje od 20.04. do 23.08., a polarna noć od 26.10. do 15.02. Zimska kombinacija punog mjeseca i snijega može pružati dodatno osvjetljenje.

Ovo najveće mjesto i administrativni centar Svalbarda je osnovao američki preduzetnik Džon Munro Longijer 1906. godine, kada je osnovao prvi rudnik uglja i naselje oko njega. Mesto je nazvao Longijer siti – po sebi, što je kasnije postao i zvaničan naziv svalbardskog glavnog grada i najsjevernijeg naseljenog mjesta na svijetu.

Tlo smrznuto, tijelo ne može da se razgradi

Često se figurativno kaže da je na Svalbardu “zabranjeno umrijeti”. Dobro, nije baš zabranjeno, ali – na Svalbardu je hladno. Arktički hladno – da nekad izgleda kao da živite baš na sjevernom polu. Tlo je uglavnom trajno smrznuto, pa se organske stvari sporo razgrađuju – gotovo nikako. Iz tog razloga, starije i teško bolesne osobe, one koje se unaprijed ne odluče na kremiranje, prebacuju se na kopno, gdje čekaju svoje posljednje dane.

Ni kada je porođaj u pitanju, situacija nije drugačija. Kako “nije dozvoljeno umreti”, ovde “nije dozvoljeno” ni poroditi se.

Naime, nekoliko mjeseci prije porođaja, trudnice se prebacuju na kopno (ako ne u Norvešku, onda u zemlju čije državljanstvo majka ima). Iako postoji bolnica u Longjerbijenu, jednostavno nije dovoljno dobro opremljena. Drugim riječima, vlast na Svalbardu ne želi komplikacije.

Nema gripa, ali ima karantina

Zbog spomenute hladnoće, virusi i bakterije tamo teško opstaju. Zato, kada se majka nakon porođaja vrati s bebom, moraju neko vrijeme da provedu u karantinu. Prvo, da se oni prilagode, ali još važnije, da ne bi donijeli neku zarazu s kopna.

Svalbard je jedno od rijetkih mjesta na svijetu gdje polarni medvedi mogu živeti prirodno i slobodno. Zbog izuzetne snage i brzine ovih moćnih životinja, susreti sa ljudima mogu biti vrlo opasni. Takve situacije su rijetke, ali se moraju preduzeti određene mjere prilikom kretanja izvan naseljenog mjesta.

Zato – po zakonu se ne zaključavaju ulazna vrata, da bi svako mogao da se sakrije ukoliko ga pojuri bijeli medvjed.

Svalbard ima i svoj “grad duhova”, a zove se Piramiden (u prevodu doslovno znači piramida, nazvano po obliku obližnje planine). Ovo rudarsko mjesto su osnovali Šveđani 1910. i prodali ga Sovjetskom Savezu 1927. godine, piše Žena Blic.

Piramiden je napušten 1998. i danas služi kao turistička atrakcija.

Inače, Svalbard ima kratka, hladna i suva ljeta, a duge, snežne i vjetrovite zime. Prosečna ljetna temperatura se kreće od 3 do 7 °C, dok zimi pada između −13 i −20 °C.

Najniža temperatura izmerena na Svalbardu iznosila je −46.3 °C, 1986. godine, a najviša 23.0 °C, 2020. godine.