Eksperimenti šokirali svijet: Kornjača živjela 23 dana bez glave, pile izdržalo 18 mjeseci

10.09.2025. | 12:08

Mislite da odsijecanje glave znači kraj bilo koga ili bilo čega? Ovaj užasan čin ubija ljude i životinje, ali… neke životinje u stanju su da prežive, pa čak i da izvode prilično impresivne podvige uprkos nedostatku glave.

To se dešava prvenstveno zbog fizioloških razlika između pojedinih vrsta i ljudi, a te razlike postoje u metabolizmu, cirkulaciji, veličini i obliku mozga, pa čak i u sposobnosti regeneracije i ponovnog rasta. U svemu tome ponekad je uključen i element čiste sreće, kao kod čuvene kokoške koja je prva na listi 10 životinja koje mogu izvjesno vrijeme da žive bez glave.

1. Kokoška

Listu životinja koje izvjesno vrijeme mogu da žive bez glave “otvara” kokoška. Priča i ujedno popularna izreka “trči kao pile bez glave” potiču od nevjerovatnog slučaja pileta po imenu Majk koje je, uprkos tome što mu je bila odsječena glava, živjelo još nevjerovatnih 18 mjeseci! Kako je ostalo zabilježeno u enciklopediji Britanika, farmer Lojd Olsen iz Fruite (Kolorado) je 10. septembra 1945. godine pripremao piliće za prodaju na pijaci, kada je jedno pile odsječene glave počelo da trči po dvorištu. Olsen je pile, koje je nazvao Majk, ostavio u kutiju na tremu i sljedećeg jutra vidio da je još živo. Majk je preživio jer se veći dio mozga pileta nalazi u potiljku, iza očiju. Olsen je odsjekao veći dio Majkove glave, ali je ostavio dio mozga koji je kontrolisao disanje, varenje i druge tjelesne funkcije.

Iako je bio obezglavljen, Majku je veliki dio moždanog stabla ostao netaknut, što mu je omogućilo da i dalje obavlja mnoge osnovne funkcije i ostane iznenađujuće zdrav. Majk drži rekord za najduže preživjelo pile bez glave, ali nije jedini. Nije neuobičajeno da neuroni nastave da se aktiviraju nakon odsjecanja glave kod kokošaka, a ponekad mogu i nakratko da trče unaokolo. Ali ovdje je riječ o vremenu od 15 minuta, ne o periodu blizu 18 mjeseci, tako da je Majk zaista bio izuzetan.

2. Bubašvaba

Sposobnost bubašvabe da preživi bez glave je impresivna, jer je poznato da ovi izdržljivi insekti žive nedjeljama nakon obezglavljivanja. To se događa djelimično zato što insekti ne dišu kroz nos i usta, već kroz otvore (spirakule) na grudnom košu i abdomenu. Insektima krvni pritisak ne funkcioniše kao ljudima, zbog otvorenog cirkulatornog sistema zahvaljujući kome im se krv brzo zgrušava nakon što im se glava odstrani, pa oni ne krvare.

3. Osa

Slično bubašvabama, fiziologija osa znači da ne uginu odmah nakon odsjecanja glave. Osim razlika u krvnom pritisku i organima za disanje, insekti imaju drugačiji nervni sistem: iako njihova glava sadrži važne dijelove nervnog sistema, oni imaju grupe nerava i na drugim dijelovima tijela. Upravo oni omogućavaju reakcije na stimulanse, kretanje, pa čak i let bez glave. Ovo posebno pokazuje važnost ventralne nervne vrpce, glavne komponente nervnog sistema insekata koja se proteže duž tijela. Činjenica da mnogi insekti i dalje mogu da hodaju, da se njeguju, pa čak i da se pare bez mozga, ukazuje na to da je ova vrpca sposobna sama da obavlja složene funkcije.

4. Aksolotl

Aksolotl možda ne bi preživio odsijecanje glave, ali ima izvanrednu sposobnost regeneracije. Ovi salamanderi mogu da regenerišu skoro svaki dio tijela ili organ, od nedostajućih udova do izgubljenih repova i srca. Aksolotl takođe može da regeneriše svoj mozak: studije su pokazale da je u stanju da regeneriše dijelove svog mozga, čak i ako je veliki dio uklonjen, ali se smatra i da većina njih gubi ovu sposobnost kako se razvijaju u odrasle jedinke.

5. Bogomoljka

Vjerovatno znate da ženke bogomoljke često odgrizu glavu svom partneru poslije ljubavnog čina, ali da li znate da mužjak ne umire odmah? Veća ženka bogomoljke to radi ne samo nakon parenja, već često i tokom tog čina, bezbrižno žvaćući mužjakovu glavu. Ovo ne ometa njegovu ulogu, jer mužjaci bez glave mogu da nastave sa parenjem, a kod nekih vrsta odsijecanje glave natjera mužjake da “to” rade efikasnije.

6. Zvečarka

Šta može da uradi glava neke životinje koja ostane bez tijela? Možda ćete biti iznenađeni (i užasnuti) kada saznate da čak ni odsjecanje glave nije dovoljno da otrovnu zmiju učini bezopasnom. Jedan nesrećni Teksašanin je to naučio na teži način kada je, nakon što je odsjekao glavu zvečarki u svojoj bašti, posegnuo za njom da je se riješi samo nekoliko minuta kasnije. Na njegovo veliko iznenađenje, glava se zakačila za njegovu ruku i isporučila potencijalno smrtonosnu dozu otrova. Srećom, spasao ga je protivotrov. Iako se glava zmije i dalje ponašala kao da je živa, njena reakcija bila je nevoljna i nije mogla da kontroliše količinu isporučenog otrova. Smatra se da zmije, kojima nije potrebno mnogo kiseonika za hranjenje mozga, mogu da žive nekoliko minuta ili čak par sati nakon odstranjivanja glave.

7. Žaba

Anegdotski izvještaji ukazuju na to da žabe, poslije neprijatnog susreta sa kosilicom ili prirodnim predatorom, mogu da skakuću izvjesno vrijeme nakon što izgube glavu. Kao i kod pileta Majka, ovo se vjerovatno dešava kada dovoljno moždanog stabla ostane netaknuto. Moždano stablo upravlja mnogim funkcijama tijela i stoga teoretski, čak i kad drugi dijelovi mozga nestanu, tijelo može preživeti i prirodno se kretati. Ono što vjerovatno ubija bezglave žabe jeste nemogućnost da jedu i piju, kao i činjenica da tako postaju još bolja meta predatorima.

8. Pljosnati crvi

Pljosnati crvi su pravi majstori regeneracije. Poznata priča kaže da ako presečete glistu na pola, dobijate dva crva. Kad je riječ o realnosti, sve što biste ovim činom dobili je mrtva glista. Pljosnati crvi mogu da obnove bilo koji dio svog tijela nakon amputacije zahvaljujući odraslim matičnim ćelijama koje se nalaze u njihovim tijelima i proizvode nove, specijalizovane ćelije.

9. Vatreni mravi

Vatreni mravi mogu da lutaju, iako ne striktno bez glave (u početku), već bez mozga: ovo dolazi kao jeziv rezultat zaraze parazitom zvanim forid muva. Ova mini muva polaže jaja u grudima nesrećnih vatrenih mrava i kad se jaje izlegne, crv se probija do glave mrava i guta njegov mozak. Kad u glavi mrava ne ostane ništa osim šupljine, mrav će i dalje lutati, mada besciljno, a glava mrava zombija, oko mjesec dana nakon zaraze, jednostavno otpadne i tad mravu dođe kraj.

10. Kornjača

Kornjače su još jedna vrsta koja, kako se tvrdi, može da živi bez mozga. U 17. vijeku, italijanski prirodnjak Frančesko Redi, koji se smatra osnivačem eksperimentalne biologije, sproveo je jezivi eksperiment na kornjači koji je uključivao potpuno uklanjanje njenog mozga. Uprkos uklanjanju svakog delića mozga i čišćenju šupljine, kornjača nije uginula, već je živjela još šest mjeseci. Redi je zatim odlučio da potpuno ukloni glavu kornjači i ona je živjela ukupno 23 dana. Smatra se da je sposobnost kornjača i drugih životinja da žive tako dugo bez glave djelimično posljedica njihovog sporog metabolizma, piše Telegraf.