Dnevno im treba 70 kilograma zelenila: Uganda spasava ugroženu vrstu nosoroga od izumiranja

21.09.2021. | 08:34

Uganda je nekada imala veliki broj nosoroga, posebno sjevernih bijelih i južnih bijelih, drugih po veličini kopnenih sisara na Zemlji nakon slona. Sjeverni bijeli nosorozi nekada su živjeli u sjeverozapadnoj Ugandi, južnom Čadu, Centralnoafričkoj Republici, jugozapadnom Sudanu i sjevernoj Demokratskoj Republici Kongo.

Međutim, krivolov je doveo do njihovog izumiranja u divljini.

U svijetu nema poznatih živih muških bijelih nosoroga. Preostale su samo dvije ženke – majka i kćerka. Posljednji mužjak sjevernog bijelog nosoroga rođen je u Sudanu, odveden je u zoološki vrt u Češkoj, a zatim prebačen u Keniju, gdje je uginuo 2018. godine.

Naučnici su stvorili nove embrione u laboratoriji koristeći jajne ćelije jedne od spomenutih ženki i spermu umrlog mužjaka.

Nadaju se da će embrione implantirati surogat majci u naredne tri godine tehnikom vantjelesne oplodnje i vratiti sjeverne bijele nosoroge s ruba izumiranja.

Posljednjeg južnog bijelog nosoroga u Ugandi ubili su krivolovci 1983. godine u Nacionalnom parku Markison Fols, a nosorozi su tada proglašeni izumrlim.

Ugandska nevladina organizacija predana obnovi populacije nosoroga u Ugandi, Rhino Fund Uganda, je 2005. godine ponovo spasila ugrožene nosoroge pruživši im utočište Ziwa koje se prostire na 7.000 hektara.

U početku je šest nosoroga dovedeno iz Sjedinjenih Američkih Država i Kenije. Utočište je trenutno dom za 33 biljojeda iz porodice južnih bijelih nosoroga i jedini je takav centar u Ugandi.

Zbog ilegalne trgovine njihovim rogovima najveća prijetnja im je krivolov.

Nosorozi su posebno osjetljivi na lov jer su relativno neagresivni i putuju u krdima.

Glavni motiv za krivolov je prah nosorovog roga, koji se koristi u tradicionalnoj azijskoj medicini kao navodni lijek za niz zdravstvenih problema i bolesti, uključujući groznicu i rak.

Tokom 2015. godine nosorozi u utočištu u Ugandi podvrgnuti su velikoj operaciji koju je izvelo stručno osoblje Ugandske uprave za divlje životinje (UWA), Kenijske službe za zaštitu divljih životinja i Fondacije Rhino Fund Uganda kako bi se povećale šanse da se osudi svaka osoba uključena u krivolov nosoroga i ilegalna trgovina rogovima.

Postupak je uključivao davanje anestezije nosorozima kako bi im se ugradili mikročipovi u rogove i ispod kože. Svaki čip veličine zrna pirinča imao je jedinstveni bar kod.

“Ako je nosorog trebao biti ulovljen, a rog se otkrio hiljadama kilometara dalje, čipovi bi se mogli skenirati i uporediti s onima ispod kože ulovljenog tijela kako bi se dokazalo da je nabavljen ilegalno. Ovi neosporni dokazi tada bi se koristili za suđenje krijumčarima i trgovcima koji su u to uključeni”, rekla je za Anadoliju Hadija Kadangole, sa Međunarodnog univerziteta u Kampali.

Prema riječima stručnjaka za nosoroge, mnogi krivolovci i trgovci ilegalnim rogovima nosoroga izbjegli su osudu zbog nedostatka dokaza koje bi sudovi prihvatili.

Mikročipovi pomažu u pravodobnom stvaranju potrebnog lanca dokaza, jer je samo potrebno skenirati čip da bi se dobio rezultat.

Populacija visoko ugroženih južnih bijelih nosoroga raste, a utočište će uskoro doseći maksimalni kapacitet.

Budući da će se u Ugandi u srijedu obilježiti Svjetski dan nosoroga, iz UWA kažu da će nosorozi biti premješteni.

“Postoji plan za ponovno uvođenje visoko ugroženih nosoroga u nacionalne parkove Ugande kroz program uzgoja i puštanja. Utočište nije veliko i ne može primiti više od 50 nosoroga”, rekao je Bashir Hangi, portparol UWA-e.

Životni vijek nosoroga je u prosjeku 45 godina, ali je poznato da su neki živjeli i duže.

Odrasli bijeli nosorog teži između 1.800 do 2.700 kilograma. Ovi sisari su biljojedi i dnevno im treba do 70 kilograma zelenila kako bi opstali.