Vještačka inteligencija mijenja medicinu: Naučnici iz Srbije razvijaju revolucionarne tehnologije

08.11.2026. | 21:14 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Vještačka inteligencija sve više pronalazi primjenu u medicini, od ranog otkrivanja bolesti i predviđanja njihovog razvoja do planiranja terapija i rehabilitacije pacijenata. Koliko ova tehnologija može da pomogne ljekarima, ali i da pacijentima omogući bolje razumijevanje sopstvenog zdravstvenog stanja, istražujemo u novom izdanju emisije “NovUm”, koju vodi Marko Čadež.

Ekipa emisije vodi gledaoce u Kragujevac, u istraživačko-razvojni centar za bioinženjering BioIRC, gdje tim mladih naučnika spaja medicinu, inženjering i vještačku inteligenciju. Njihovi projekti obuhvataju razvoj algoritama koji mogu da predvide rizik od nastanka i napredovanja bolesti, pomognu u dijagnostici i olakšaju donošenje odluka o liječenju.

Jedan od značajnih projekata je Stratify HF, međunarodni istraživački poduhvat usmjeren na procjenu rizika kod pacijenata sa srčanom slabošću. Model vještačke inteligencije razvijan je i testiran na podacima čak 11 miliona pacijenata iz Velike Britanije, sa ciljem da omogući precizniju procjenu zdravstvenih rizika i predviđanje daljeg razvoja bolesti.

Istraživači rade i na projektu TeleRehab, koji primjenom virtuelne realnosti i vještačke inteligencije omogućava pacijentima koji se oporavljaju od moždanog udara da rehabilitacione vježbe izvode kod kuće uz pomoć trodimenzionalnih holograma. Tehnologija prati napredak pacijenata i pomaže fizioterapeutima da prilagode plan oporavka njihovim potrebama.

Kako algoritmi stvaraju digitalnog blizanca?
Posebno zanimljiv pravac istraživanja predstavlja razvoj takozvanog digitalnog blizanca, virtuelne kopije čovjeka koja objedinjuje podatke o njegovom tijelu, organima i zdravstvenom stanju. Na takvom modelu u budućnosti bi mogle da se simuliraju različite terapije i predvide njihovi mogući efekti, prije nego što se primijene na pacijentu.

O naučnim dostignućima, međunarodnoj saradnji i potencijalu domaće nauke govori profesor Nenad Filipović, čiji je rad četvrti put zaredom uvršten na Stenfordovu listu dva odsto najuticajnijih svjetskih naučnika. On ističe da je vještačka inteligencija važan pomoćni alat, ali da konačna odgovornost za odluke o liječenju mora ostati na ljekarima.

U drugom dijelu emisije upoznajemo Darka Savića, triatlonca koji već više od decenije pomjera granice sopstvene izdržljivosti. U pripremama za zahtjevne trke koristi vještačku inteligenciju za analizu treninga, praćenje fizičkog opterećenja i planiranje ishrane. Ipak, njegovo iskustvo sa izuzetno zahtjevne trke u Vijetnamu pokazuje da se u sportu, kao i u životu, ne mogu svi izazovi predvidjeti algoritmom.

Emisija donosi i praktičan savjet Marka Čadeža o tome kako starijim članovima porodice olakšati korišćenje tehnologije. Uz pomoć glasovnog diktiranja i asistenata zasnovanih na vještačkoj inteligenciji, slanje poruka, pisanje pisama i svakodnevna komunikacija mogu postati jednostavniji i dostupniji i onima koji nisu vješti u korišćenju pametnih telefona, piše Euronews Srbija.