Tržište automobila: BiH i dalje evropski auto-otpad
10.11.2025. | 07:00Za deset mjeseci ove godine uvezeno je 5.289 polovnih automobila više nego u istom periodu prošle godine.
Na bh. puteve stiglo je 469 novih vozila više u odnosu na godinu ranije, što, kako kažu naši sagovornici, govori da je BiH i dalje evropski auto-otpad.
U Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH rekli su da je vrijednost uvezenih automobila do kraja jula iznosila 1.198.869.905 KM sa uključenim dažbinama.
Do kraja oktobra ove godine uvezena su 80.033 automobila, dok ih je u istom periodu prošle godine uvezeno 74.275.
“Za deset mjeseci ove godine uvezeno je 71.909 polovnih automobila i 8.124 nova, dok je u istom periodu lani uvezeno 66.620 polovnih i 7.665 novih automobila”, istakli su u Upravi.
Prema podacima kojima raspolaže UIO BiH, vrijednost i broj uvezenih automobila varirali su iz godine u godinu, pa je tako najviše automobila uvezeno tokom prošle godine – 89.207, a najmanje 2020. godine – 40.963.
Koliko je uvezeno električnih vozila?
Naime, prema podacima od početka januara do kraja oktobra uvezeno je ukupno 161 električno vozila ukupne vrijednosti od 9.049.449 KM sa uračunatim dažbinama.
Dok su prošle godine u istom periodu uvezena 194 električna vozila, vrijednosti od 10.669.513”, kazali su iz UIO BiH
Najskuplji uvezeni auto
Kako dodaju iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, za deset mjeseci ove godine najskuplji uvezeni auto bio Porsche 911 GT3 RS, koji je vlasnika koštao ukupno 511.118 KM računajući i dažbine.
Igor Gavaran, ekonomski stručnjak, kaže da omjer novih i polovnih automobila govori da je BiH i dalje evropski auto-otpad.
“Kod nas završavaju tehnološki i ekološki zaostala vozila velikih kilometraža i koja su često bliža reciklaži nego novim vozilima naprednih tehnologija kakva preuzimaju primat u razvijenijim ekonomijama”, kazao je Gavran.
Dodaje da je tužno da ove godine BiH nema ni podsticaje za kupovinu električnih i plug-in hibridnih vozila, kakve su imali ranije u Federaciji BiH.
“A da ne spominjem eventualne sistemske poticaje prevoznicima za obnovu voznog parka. Jedina korisna mjera koju imamo, ali ona ističe krajem godine, jeste ukidanje carine na električna i smanjenje carine na hibridna vozila, ali očito je nedovoljna da napravi razliku”, pojasnio je Gavran.
Ističe da sve štetno i za prirodu i zdravlje, povećava rizik za sve učesnike u saobraćaju, a i ekonomski je negativno, jer su starija vozila manje efikasna i skuplja za održavanje zbog isteka garancije i češćih kvarova.
Ekstremno visoke cijene
Komentarušući podatke da je u neko u BiH platio automobili u vrijednosti većoj od 511.00 maraka, Gavran kaže da je riječ o izuzecima ekstremno visokih cijena, oni se odnose ili na rijetke ekstremno bogate pojedince ili na besramno rasipne vlasti.
“Dok je poneki privatni vlasnik možda i pošteno zaradio novac za takvo vozilo, u BiH to često nije slučaj, ničim se ne može opravdati kada se u vrhu liste najskupljih uvezenih vozila nalaze ona namijenjena vlastima u kojima se voze budžetski paraziti koji ni svoju platu nikada nisu opravdali”, kategoričan je Gavran.
Boško Borojević, sekretar Udruženja prerade metala, elektroindustrije i energetike u Privrednoj komori Republike Srpske, kazao je ranije za “Nezavisne novine” na pitanje o povećanom broju uvezenih polovnih vozila u odnosu na isti period prošle godine, da se, usljed zastarjelosti vozila, ali i slabije kupovne moći, građani često okreću kupovini polovnih automobila.
“Glavni razlog povećanog uvoza polovnih vozila je upravo euro 5 norma za uvoz polovnih putničkih vozila, koja je već duži period na snazi, pa se uviđa da se može svake godine uvesti starije polovno vozilo s tom euro 5 normom. Razumljivo je onda da je broj polovnih vozila sve veći, a prosječna starost vozila u Republici Srpskoj je negdje oko 16 godina”, kazao je Borojević.
